Međimurje je među onima s većom stopom samoubojstava od prosjeka, čemu pridonosi, smatra, stresogeni način života s puno rada te alkohol, ali i odvojenost obitelji zbog rada u inozemstvu i migracija
Psihijatar u Županijskoj bolnici Čakovec Živko
Mišević kaže da do samoubojstava često dovodi
alkoholizam koji je na prvom mjestu rizičnih čimbenika. Tu su i
odnosi u obitelji, izolacija, osjećaj usamljenosti i
odbačenosti…
Međimurska županija je među onima s većom stopom samoubojstava od
prosjeka, čemu pridonosi, smatra, stresogeni način života s puno
rada te alkohol, ali i odvojenost obitelji zbog rada u inozemstvu
i migracija.
Problematična izolacija
– Sjeverni krajevi su inače u svijetu, pa i u Europi,
zastupljeniji nego južni što se tiče samoubojstava – dodaje. Na
psihu utječe i količina sunčanih dana, koji također mogu biti
jedan od faktora koji mogu voditi prema suicidu. Pandemija
koronavirusa je dodatno otežala situaciju.
– Nisu se mogle provoditi grupne terapije, klubovi liječenih
alkoholičara se nisu sastajali, nisu se koristile socioterapijske
tehnike… Brojna istraživanja u svijetu pokazuju da izolacija
generira suicidalna stanja. Socijalna distanca, koliko god
raspravljali o tome je li to ispravni termin, nije samo fizička,
ona je i socijalna. Niste mogli posjećivati starije u domovima,
djeca i mladi nisu mogli ići u školu. Nije škola važna samo zbog
učenja, nego i zbog druženja generacijskih grupa i
prijateljstava. Mladi ljudi vole druženje, a to im je bilo
ograničeno i može generirati psihičke probleme.
Kad su ljudi više doma, moguće je da će dolaziti i do više sukoba
ako nismo naučili kako komunicirati. Kad je čovjek zatvoren u
četiri zida i ima smanjeni manevarski prostor, otkrivaju se i
nesavršenosti. Prije si mogao izaći, malo se “proluftati”, kako
se to u narodu kaže, kroz druženje u kafićima i sportskim
klubovima. Mi u biti tek očekujemo registraciju određenih
poremećaja. Govorim o posttraumatskim stresnim poremećajima –
ističe psihijatar Mišević. I oboljenje od korone utjecalo je na
psihu i emocije ljudi, kao i samoizolacija, pa podjele na
cijepljene i necijepljene, na one s potvrdama i bez njih i tako
dalje. – Umjesto kohezije koja je dobra u stresnim situacijama,
mi imamo diferencijaciju na svakom polju – ističe.
Kako prepoznati znakove
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo napominju da u svijetu
svakih 40 sekundi jedna osoba počini samoubojstvo, to je gotovo
milijun ljudi godišnje, dok je broj pokušaja 20 puta veći od
broja umrlih, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.
Kako prepoznati osobu koja planira samoubojstvo? Koji su znakovi
upozorenja? Zabluda je, upozoravaju u HZJZ-u, da ljudi ga koji
govore o samoubojstvu neće nikad počiniti. Prijetnje
samoubojstvom treba uvijek shvatiti najozbiljnije.
U više od 80 slučajeva potencijalne samoubojice najavljuju svoju
namjeru prije nego što će pokušati samoubojstvo, a u velikom
broju je i izreknu prijateljima, kolegama ili obitelji. Osoba
koja pokuša ili učini samoubojstvo prethodno jasno i direktno
govore o tome želeći tako privući pažnju i dobiti podršku jer to
je poziv za pomoć. Suicidalna osoba obično daje mnoge znakove
upozorenja, a to su česti razgovori o samoubojstvu, česte misli o
krivnji i samooptuživanje, sklonost samoozljeđivanju, poklanjanje
dragih stvari, pozdravljanje na neuobičajen način, povećana
uporaba sredstava ovisnosti, gubitak zanimanja za uobičajene
aktivnosti i drugo.