POVIJEST NA DLANU Što su arheolozi pronašli iza kapele svetog Lovre u Cirkovljanu?

Nije rijetkost da kod izvođenja građevinskih radova bager naleti na neku zanimljivost koja se dugo krila pod dubokim slojevima zemlje, a upravo se to dogodilo u Cirkovljanu. Tijekom radova na izgradnji sustava odvodnje, pronađene su kosti, čak i čitavi sačuvani grobovi koji, prema prvim procjenama, datiraju iz srednjeg vijeka

Iz kojeg perioda točno, još je prerano utvrditi, govori nam arheologinja Jelena Maslać, voditeljica probnog istraživanja u Cirkovljanu, ali s obzirom na to da crkva, odnosno kapela svetog Lovre, datira iz 14. i 15. stoljeća, a pokapalo se sve do 18. stoljeća, grobovi se vjerojatno mogu smjestiti u to vremensko razdoblje.

Iz Zagreba je arheologinja Maslać na poziv Konzervatorskog odjela u Varaždinu stigla prošlog ponedjeljka, zajedno s kolegama Eugenom Lovrom Kebetom i Karlom Srdočem, a sutra kraju privode istraživanja na tri probne arheološke sonde.

Kad završe istraživanja, kod kojih im oko težih radova pomažu i tri radnika i bagerist inače zaposleni na radovima na sustavu odvodnje, pronađeno će analizirati i predati izvještaj Međimurskim vodama s detaljnim podacima i procjenom trajanja daljnjih radova.

– U pravilu, kod većih građevinskih radova uvijek mora biti prisutan i arheolog koji vrši nadzor, a s obzirom na to da se otprije znalo da se sa sjeverne strane crkve nalazilo groblje, već se nakon prvog zahvata naletjelo na kosti. Cijeli ovaj crni sloj je dosta dubok, oko metar-metar i pol, i tu su sve bili grobovi. Gornji je dio prekopan, vjerojatno kasnije kad su se ljudi ukopavali, a možda i zbog radova kad se gradila cesta, tako da su nam tek na dnu ostali sačuvani grobovi, pojašnjava arheologinja Jelena Maslać.

Neki su pronađeni u zemlji, a drugi u lijesovima, i to dobro očuvanima zahvaljujući kvalitetnoj zemlji, položeni na fini sitni pijesak.

– U ovom smo glavnom dijelu imali nekoliko grobova koji su bili presječeni ali smo ih uspjeli uloviti i imali smo jedan koji je u biti tu najmlađi, a imao je jako dobro sačuvan lijes. U tom smo grobu pronašli i željeznu pojasnu kopču i nekakvu brončanu žicu, ne znamo je li to neki dio odjeće jer je bilo jako sitno, te zrna, vjerojatno od krunice, dio kojih je napravljen od staklene paste, a dio možda i koštanih. To nećemo biti sigurni dok ih ne očistimo, tumači naša sugovornica.

Iz jame se nadovezuje i kolega Eugen Lovro, čisteći od zemlje kostur za koji se pretpostavlja da je pripadao ženskoj osobi, čemu u prilog govori i manja, vjerojatno dječja lubanja tik uz ovu veću. Jesu li to majka i dijete, tek će se naknadno utvrditi, jer je pomalo neobično da se tijelo majke polaže iznad tijela djeteta, ali sve su to zagonetke kojima će se mladi arheolozi pozabaviti kasnije, kad završe istraživanja na terenu.

– Sve kosti koje smo izvadili ćemo očistiti, kao i ove čitave grobove, i dat ćemo ih na analizu. Sav materijal ćemo oprati i pregledati, pokušati datirati i onda sve to predati gdje konzervatori odrede. Najčešće to bude ili u neku lokalnu zbirku ili muzej, a u nekim mjestima, osobito kad se kopa u samim crkvama, u dogovoru sa župnicima se napravi neka manja kripta u koju se kosti potom vraćaju, pojašnjava arheologinja Maslać.

O sudbini cirkovljanskih kostura tako je, trenutno, ipak prerano razmišljati.

Ovakva nalazišta, govori Jelena iz iskustva, često budu bogatija predmetima poput raznih medaljona, gumbića i drugih dijelova odjeće, no ovdje takvih nalaza nema puno.

– Ipak, našlo se i keramike, ali to je sve prekopano pa nismo našli cijele posude; zatim nešto građevinske opeke, ali i jedan rimski novčić koji je tu vjerojatno slučajno uletio, možda ga je neki seljak pronašao i kasnije se zakopao s njim, iako ga nismo pronašli vezano uz kostur, nego u gornjem dijelu tog velikog sloja, dodaje Jelena Maslać.

Tu je i pet lubanja koje na sebi imaju zeleni trag, što upućuje na to da su na sebi imale neke ukrasne predmete za glavu od bronce, no ni oni, nažalost, nisu pronađeni.

Unatoč tomu, nalazište je izrazito zanimljivo, ističu mladi arheolozi, a Cirkovljan se sve više pokazuje kao mjesto u kojem se na gotovo svakom koraku, gdje ‘piknete’ lopatom, može nešto pronaći nešto od povijesne vrijednosti.

Na nalazištu Diven, podsjećaju, pronađen je primjerak karolinškog mača s kraja 8. i početka 9. stoljeća, jedan od tek dva takva u cijeloj Hrvatskoj, a koji se danas čuva na Arheološkom odjelu Muzeja Međimurja Čakovec.

Navodno su samo malo dalje od trenutnog nalazišta iza crkve i ostaci pavlinskog samostana, govori arheologinja Maslać, a u jednoj od ove tri probne sonde pronašli su i ulomke kamene arhitekture crkve koja je prva izgrađena, krajem 15. stoljeća, od koje je danas ostalo samo gotičko svetište.

No, to je već tema za neka druga arheološka istraživanja, dođu li ona ikad na red. Za početak, nestrpljivo se čekaju izvještaji s ovog nalazišta, koji bi nam trebali pružiti jedan novi uvid u živote davnih predaka današnjih stanovnika Cirkovljana.