Sladokusci, znate li zašto se čokolada baš svaki puta topi u ustima?
Danas, 7. srpnja, obilježava se Svjetski dan čokolade! Nekada je
bila sredstvo plaćanja i nazivali su ju ‘hranom bogova’, a danas
je omiljena slastica svim uzrastima.
Kristofor Kolumbo bio je prvi koji je sa svog
putovanja u Novi svijet donio zrna kakaa, ali ipak je za
popularizaciju zaslužan netko drugi – španjolski istraživač i
konkvistador Hernando Cortés. Legenda kaže da je
astečki kralj Montezuma njemu priredio bogat banket na kojem se
posluživao čokoladni napitak, misleći da je riječ o
reinkarniranom astečkom bogu Quetzalcoatlu.
Cortés je u tome vidio dobru zaradu, pa je zaplijenio sve
plantaže kakaa, a onda je 1528. svojim sunarodnjacima donio
kakao, opremu i recept za izradu čokoladnog napitka. Iako im se
na početku nije sviđao jer je bio gorak, Španjolci su kasnije
dodali med i šećer i tako napravili ukusnu kombinaciju. Iako su
dugo skrivali tajnu o kakau, 1645. godine zrna su dospjela do
Engleza koji su umjesto vode u napitak dodali mlijeko i tako
pokrenuli širenje.
Početkom 19. stoljeća otvorila se i prva tvornica čokolade u
Švicarskoj, a za taj potez zaslužan je François Louis
Callier. U Belgiji su se malo poigrali čokoladom i
tako 1840. prvi napravili table, pastile i figure od kakaa. Za
mliječnu čokoladu zaslužan je Švicarac Daniel Peter of
Vevy koji ju je izradio 1875., a za praline možemo
zahvaliti Jeanu Neuhausu koji ih je počeo
proizvoditi u 20. stoljeću. Švicarci i dan danas nose titulu
najvećih potrošača, a svaki u prosjeku pojede oko 13 kilograma
čokolade godišnje.
Kod nas je prva trgovina s čokoladom otvorena 1952. godine i bio
je to Kraš čija popularnost ni danas ne prestaje.
Još jedna zanimljiva činjenica je ta da čim u usta stavimo
komadić čokolade, on se odmah topi zbog toga što je temperatura u
našim ustima oko 36°C, dok se čokolada počinje topiti na 34°C.