Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu je poslalo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote - od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili
Svi zainteresirani svoje će prijedloge i mišljenja na predložene
izmjene moći dati do 1. kolovoza, a sam zakonski tekst predviđa
da njihova primjena krene s početkom 2022. godine. Prema
važećim zakonskim odredbama, trgovac samostalo određuje radno
vrijeme prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo, uzimajući
u obzir primjerice potrebe kupaca, broj radnika i poštivanje
njihovih prava i sl.
Izmjene, pak, reguliraju radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do
subote – s početkom najranije od 6,00 sati do najkasnije
21,00 sat. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav
Ćorić podsjetio je da neke trgovine rade i do 23 sata, a
sada se ide na skraćivanje odnosno primjerenije radno vrijeme.
No, prijedlog da trgovine rade do 21 sat već sada izaziva
reakcije pa tako neki mali trgovci i predstavnici nekih udruga
poručuju kako je to posve neprimjereno posebice u turističkim
mjestima i za vrijeme turističke sezone. Tako i Hrvatska udruga
poslodavaca (HUP) prijedlog o ograničavanju radnog vremena smatra
problematičnom. “Što se tiče ograničenja radnog vremena na
rad do 21 sat, iako bi ova odredba trebala stupiti na snagu
tek 2022. godine, smatramo ju problematičnom jer će sigurno
ostaviti loš utjecaj na sve djelatnosti usko vezane uz turističku
sezonu, kada znamo da u ljetnim mjesecima postoji tendecija i
povećane potrošnje u kasnijim satima”, istaknuli su iz
HUP-a.
Predložene zakonske izmjene uvode i već najavljeno opće pravilo
da su nedjelja i blagdani neradni dani.
Iznimka od tog općeg pravila bi bila mogućnost rada 16 nedjelja u
godini po izboru trgovca, također u radnom vremenu od 6 do 21
sat. “Uzimajući u obzir orijentiranost gospodarstva
Republike Hrvatske na turizam, potrebu trgovina u manjim
sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom
turističke sezone, predlaže se da trgovac prema vlastitom izboru
odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo
biti horizontalno i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje
obavljaju svoju poslovnu djelatnost”, objašnjavaju iz
Ministarstva.
Sukladno prijedloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i
blagdanima mogli raditi prodajni objekti “na kolodvorima, zračnim
i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za
prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim
objektima na cestama, u bolnicama, u hotelima, u prostorima
kulturnih i vjerskih ustanova, u prostorima koji su proglašeni
zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima, kao i
na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih
proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na
sajmovima i javnim manifestacijama”. Na upit su iz Ministarstva
pojasnili da za prodajne objekte u okviru tržnica na veliko
i malo, prijedlog “podrazumijeva da svi prodajni objekti koji
prodaju vlastite proizvode mogu raditi i nedjeljom”.
Navedene iznimke resorno Ministarstvo obrazlaže potrebama
“opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih
usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom
i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača”. Iznimke
su, dodaju, uredili i poštujući načelno razmjernosti te time
ispravljaju dosadašnju praksu prema kojoj je trgovina postala
iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi
nužno opravdanje. U odgovoru na upite o predloženim izmjenama i
dopuna Zakona o trgovini, iz Ministarstva su naveli kako se one
predlažu “radi usklađivanja radnog vremena u djelatnosti trgovine
s ostalim nacionalnim i međunarodnim aktima s ciljem osiguravanja
veće kvalitete funkcioniranja društvene zajednice, odnosno
usklađivanja privatnog i profesionalnog dijela života”. Pritom da
je prema istraživanjima koja je Eurofond provodio tijekom godina
(2007-2016) vezano za usklađenost privatnog i poslovnog života u
Europskoj uniji, Hrvatska jedna od zemalja u kojoj je neravnoteža
najviše rasla u razdoblju od 2007. godine. “Koeficijent
usklađenosti privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj je 2016.
godine bio 3,7 i predstavlja najniži koeficijent u EU u
promatranom razdoblju, dok je primjerice u Austriji 6,2, u
Njemačkoj 6,3, kao i u Sloveniji. “Stoga su i preporuke za
Hrvatsku da putem politika koje imaju cilj pomoći radnicima,
postigne bolju usklađenost poslovnog i privatnog života. U tom
smislu, ovaj propis trebao bi proizvesti pozitivne učinke u
ravnoteži poslovnog i privatnog života radnika u trgovini”,
naveli su iz Ministarstva. Također napominju kako svi
zaintersirani mogu iznijeti svoje argumentirane prijedloge, koje
će stručni nositelj uzeti u obzir prilikom izrade konačnog teksta
prijedloga zakona.
HUP, pak, u prvom komentaru predloženih izmjena poručuje kako bi
voljeli da Vlada više promišlja o tome kako olakšati
poslovanje poduzetnicima te kako fleksibilizirati radne odnose i
popraviti poslovnu klimu, posebno u vremenu gospodarske krize, a
manje o tome kako zabraniti ili ograničiti rad poduzetnicima. “U
HUP-u smo suglasni oko toga da ne podržavamo zabrane rada u bilo
kojem smislu jer smatramo da bi i inače, a posebno u koronakrizi,
svaka zabrana donijela štetu svim djelatnostima te negativno
utjecala na gospodarski oporavak, rast i razvoj”, istaknuli su.
Posebno je problematično tretirati jednu djelatnost
drugačije od ostalih, ističu iz HUP-a i dodaju da
se stoga zalažu za istovjetan tretman svih sektora
po pitanju radnih prava jer smatraju da je sve drugo
potencijalno protuustavno. Tema rada nedjeljom je horizontalna i
osim trgovine tiče se i drugih djelatnosti, istaknuli su iz
HUP-a, iz kojeg predlažu urediti rad nedjeljom kroz krovni Zakon
o radu, a ne putem Zakona o trgovini kako je to do sada bio
slučaj.