Tijekom proteklih 30 godina Hrvatska vojska izrasla je u respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru, stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru
Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV)
obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991.
godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na
stadionu NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj
javnosti predstavljene prve brigade Zbora narodne garde.
Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu,
oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje
obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču
Hrvatske vojske.
Zbor narodne garde se ustrojio kao odgovor na razoružavanje
Teritorijalne obrane u Hrvatskoj, kao i zbog nemogućnosti nove
hrvatske države da osigura teritorijalni integritet i
funkcioniranje pravne države na svom cjelokupnom državnom
području.
Krajem srpnja 1991. godine ustrojeno je Zapovjedništvo ZNG-a,
zatim su osnovana zapovjedništva za istočnu Slavoniju,
banijsko-kordunsko područje, ličko područje, srednju i sjevernu
Dalmaciju te za južnu Dalmaciju. U kolovozu je osnovano i
Zapovjedništvo Zagrebačkog korpusa Zbora narodne garde čime je
zaokruženo ustrojstvo obrambenog sustava Republike Hrvatske.
Hrvatske oružane snage tada su imale ukupno 60 tisuća pripadnika,
od kojih je polovica, 30 tisuća pripadnika bilo u sastavu MUP-a.
Temeljem Zakona o obrani donesenog u rujnu 1991., oružane snage
organiziraju se u jedinstvenu Hrvatsku vojsku (HV), a 21. rujna
1991. godine uspostavlja se Glavni stožer Hrvatske vojske (GSHV),
s načelnikom generalom Antonom Tusom. U Hrvatskoj vojsci je kao
poseban dio zadržan Zbor narodne garde kao profesionalan sastav,
a pričuvni sastav Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane
preveden je u pričuvni sastav Hrvatske vojske.
Postrojbe Zbora narodne garde 3. studenog 1991. preimenovane su u
Hrvatsku vojsku.
Osnivanjem Zbora narodne garde stvorene su vojne snage za obranu
napadnutih hrvatskih područja. Jačajući u hodu, hrvatske oružane
snage ostvaruju uspjehe u nizu akcija i vojnih operacija, od
zapadne Slavonije i Maslenice do operacija Ljeto i Zima te su
naposljetku 1995. vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja
pobjednički okončale rat na hrvatskim prostorima, piše MORH na
svojim stranicama.
Transformacija nakon Domovinskog rata
Hrvatska vojska nakon Domovinskog rata profilirala se iz ratne u
mirnodopsku silu koja je danas spremna izvršiti sve zadaće koje
se pred nju postavljaju.
U godinama nakon Domovinskog rata, Hrvatska vojska započela je
procese transformacije u skladu s potrebom za racionalizacijom,
kao i odlukom za pristupanje Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Cilj je bio stvoriti malu, učinkovitu, mobilnu i modernu oružanu
silu. Iskustva iz Domovinskog rata bila su dragocjena pomoć u tim
naporima, a stalnom i sustavnom obukom i školovanjem dostignute
su zahtjevne sposobnosti. Povjerenje savezničkih država u
Republiku Hrvatsku i u Hrvatsku vojsku rezultiralo je primanjem
Hrvatske u NATO savez, 1. travnja 2009. godine.
Članstvo u NATO-u omogućilo je Hrvatskoj da još više pridonese,
ne samo sustavu kolektivne sigurnosti zemalja Saveza, nego i
svjetskom miru, za čiju se uspostavu i očuvanje opredijelila još
tijekom Domovinskog rata. Republika Hrvatska i Hrvatska vojska
integraciju u NATO završile su najbrže u povijesti.
Reforme koje je hrvatski obrambeni sustav provodio s ciljem
ostvarenja članstva u NATO-u odgovarale su istodobno i
standardima Europske unije, čija je punopravna članica Republika
Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine.
Ulaskom u NATO savez i punopravnim članstvom u EU ostvarena su
dva najvažnija vanjskopolitička cilja Republike Hrvatske.
HRVATSKA VOJSKA DANAS
Tijekom proteklih 30 godina Hrvatska vojska izrasla je u
respektabilnu vojsku koja svim građanima Republike Hrvatske jamči
sigurnost, a na globalnoj razini pridonosi svjetskom miru,
stabilnosti i sigurnosti sudjelujući u međunarodnim misijama i
operacijama potpore miru.
Aktivan doprinos u NATO-ovim operacijama i misijama UN-a i EU-a
Kao članica UN-a, EU-a i NATO-a, Hrvatska više od dva desetljeća
sudjeluje u mirovnim misijama, operacijama i aktivnostima, od
Litve, Poljske i Kosova preko Zapadne Sahare i Sredozemlja do
Iraka i Afganistana, potaknuta potrebom pružanja humanitarne
pomoći u nesrećama, stradavanjima, patnjama ili velikim
razaranjima.
Svojim angažmanom Hrvatska vojska dokazuje svoju opredjeljenost
Euroatlantskim integracijama, potvrđuje se kao vjerodojstojan
saveznik i partner te pokazuje da je spremna preuzeti svoj dio
tereta i odgovornosti doprinoseći izgradnji sigurnijeg i
stabilnijeg svijeta. U tome je motivira vlastito povijesno
iskustvo kada je nenaoružana bila izložena brutalnoj agresiji i
očekivala pomoć međunarodne zajednice. Veliko je postignuće, u
tako kratko vrijeme od objekta, od primatelja mirovne pomoći
postati aktivni sudionik u pružanju pomoći drugima kroz operacije
stabilnosti, upravljanja posljedicama kriza i nesreća te mirovnim
operacijama.
Punih sedamnaest godina pripadnici Hrvatske vojske bili su u
Afganistanu, zajedno sa svojim saveznicima i partnerima, u
operaciji ISAF i misiji potpore miru Odlučna potpora. Pridonoseći
pomorskoj sigurnosti, hrvatska raketna topovnjača s posadom u
više navrata sudjelovala je u NATO vođenoj operaciji Sea Guardian
u Sredozemlju. Doprinos sigurnosti Europske unije Hrvatska vojska
daje i sudjelovanjem u operaciji ATALANTA.
U operaciji potpore miru Ujedinjenih naroda u Libanonu
sudjelovala su dva kontingenta hrvatskih vojnika odrađujući
brojne zahtjevne i odgovorne zadaće u operaciji UNIFIL. Hrvatski
vojnici dali su značajan doprinos UN misiji UNDOF u Siriji u
kojoj su sudjelovali pet godina.
U suvremenom svijetu događaji u udaljenim mjestima mogu imati
značajne posljedice za sigurnost zemalja diljem svijeta.
Nacionalna sigurnost ne počinje niti završava na granici
Republike Hrvatske. To je jedan od razloga aktivnijeg uključenja
u operaciju KFOR i aktivnosti prednje ojačane prisustnosti
NATO-a. Hrvatski vojnici unatrag nekoliko godina sudjeluju u
sastavu borbenih grupa u Republici Litvi i Poljskoj gdje zajedno
s vojnicima savezničkih vojski daju svoj doprinos sigurnosti i
snazi Saveza na njegovim istočnim granicama. Od svibnja ove
godine u operaciji KFOR sudjeluje i jedna motorizirana pješačka
satnija Hrvatske kopnene vojske.
Danas pripadnici hrvatskih Oružanih snaga sudjeluju u 10
međunarodnih mirovnih misija i operacija.
Moderno opremljena i obučena vojska jamac je hrvatske sigurnosti
Završetkom rata otvoreno je novo poglavlje stvaranja moderno
opremljene, naoružane i vrhunski obučene vojske. Danas su nova
tehnika i borbeni sustavi u svim granama Hrvatske vojske.
Kopnene snage opremljene su borbenim oklopnim vozilima Patria sa
sofisticiranim daljinski upravljanim oružanim stanicama,
topništvo je ojačano moćnim Panzer haubicama, zračni nadzor
povećan je besposadnim sustavima Orbiter. Mornaričke snage u
uporabi imaju novi obalni ophodni brod, a vatrena moć raketnih
topovnjača ojačana je novom sposobnošću uporabe raketnih borbenih
sustava RBS 15. Zračne snage opremljene su borbeno-izvidničkim
helikopterima Kiowa Warrior, a borbene sposobnosti osnažene
moćnim protuoklopnim raketama Hellfire. U skoro vrijeme hrvatske
će zračne snage u svom sastavu imati i višenamjenske helikoptere
Black Hawk, a kopnene će snage biti ojačane borbenim vozilima
Bradley.
Vrhunske sposobnosti specijalnih snaga i mornaričko-desantnog
pješaštva ispunjavaju ponosom i izazivaju poštovanje. U obučnim
središtima poput Središta za razvoj vođa ”Marko Babić” obučavaju
se i izgrađuju vrhunski izdržljivi i sposobni vojnici i vojni
vođe.
Pomoć u nepogodama i prirodnim katastrofama
Hrvatska vojska, snaga je koja će među prvima priskočiti u pomoć
stanovništvu i civilnim institucijama u prirodnim nepogodama ili
katastrofama. Nezamjenjiva je uloga Hrvatske vojske u gašenju
velikih šumskih požara, snježnim nepogodama, poplavama, potresima
i drugim prirodnim katastrofama.
Vojne snage priskočile su pomoći Banovini i Zagrebu nakon
razornih potresa i stavile na raspolaganje i ljudstvo i
materijalno-tehnička sredstva, kako bi se što prije pružila pomoć
stradalim građanima ali i institucijama u otklonjanju posljedica
potresa i nastojanju da se život što prije normalizira.
Također, vojska je sudjelovala i u povijesnom skidanju tornja
zagrebačke katedrale, koji je prijetio urušavanjem.
Pripadnici Hrvatske vojske dali su veliki doprinos i u borbi
protiv pandemije koronavirusa. Uz pružanje logističke pomoći
zdravstvenim ustanovama diljem Hrvatske, odnosno izgradnjom
ekspedicijskih kampova i šatora za smještaj oboljelih ili za
potrebe obavljanja trijažnih postupaka ili za druge civilne
potrebe. Pomoć je pružilo i vojno zdravstveno osoblje Hrvatske
vojske.
Također, Hrvatska vojska pruža potporu Kriznom stožeru
Ministarstva zdravstva osiguranjem helikoptera Hrvatskog ratnog
zrakoplovstva koji su prilagođeni za potrebe prevoženja
pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
Hrvatska vojska u potpunosti opravdava svoju ulogu jedne od
ključnih sastavnica sustava domovinske sigurnosti.