U vrijeme kad nije bilo mostova, skela ili brod prevozili su preko rijeke ljude, stoku i kola. Preko su kola išla prazna, a natrag puna kukuruza ili pšenice
Prije mjesec dana položio je ispit za mornara vježbenika, a kad
mu istekne šestomjesečni vježbenički rok, David
Novinščak postat će mornar. Član posade unutarnje
plovidbe, kako se to službeno zove. Postat će i najmlađi skelar u
Međimurju.
Magistar ekonomije je skelar
– Kad položim ispit koji vodi Lučka kapetanija Osijek, moći ću
sam voziti skelu – kaže nam taj 30-godišnjak.
Skela je nekad bila jedini način da s jedne obale rijeke Mure
stignete na drugu. U vrijeme kad nije bilo mostova, skela ili
brod prevozili su preko rijeke ljude, stoku i kola. Preko su kola
išla prazna, a natrag puna kukuruza ili pšenice.
– Puno naših ljudi ima s druge strane rijeke poljoprivredno
zemljište, pa su koristili skelu. Otkako je u Svetom Martinu na
Muri sagrađen most, skela služi samo za prijevoz turista –
objašnjava David, po struci magistar ekonomije.
Zanimljivo je da skelu ne pokreće motor, ne trebaju joj ni vesla.
Sve se svodi na sirovu snagu vode. Prirodni perpetuum mobile.
Privezana je debelom metalnom sajlom na dvjema obalama, a pokreće
je jaka vodena struja. Sastoji se od dva drvena pontona koje u
tom kraju zovu kompovi, a skelar na raspolaganju ima samo kormilo
u obliku dugog vesla. U cijelom Međimurju sedam je skela, a na
području Općine Sveti Martin na Muri trenutačno je u funkciji
jedna, ona u Žabniku, no još se jedna obnavlja. Ta druga bit će
pokraj “Skelarske kuće”, najnovije turističke atrakcije u tom
kraju, u koju je uloženo 1,3 milijuna kuna.
– Nekad su uz skoro svaku skelu bile takve kućice u koje su
seskelari, a po potrebi i putnici, sklanjali od nevremena – veli
Novinščak.
Riječ je o interpretacijskom centru zamišljenom kao ulazna točka
na područje zaštićenog krajolika rijeke Mure. Prije 15 godina
obnovljen je ploveći mlin na Muri. Na toj je rijeci prije
stotinjak godina na potezu od Lapšine do Podturna mljelo njih čak
90, prije šezdesetak godina ostalo ih je 11, a sredinom
osamdesetih zaustavio se i posljednji kotač, i to upravo u
Žabniku, najsjevernijem naselju u Hrvatskoj. Srećom, našli su
ljudi koji su dali obnoviti jedan mlin iz 1902. godine koji je
postao simbol toga kraja.
– To je danas jedini ploveći riječni mlin u Hrvatskoj – vele nam
domaćini, koji su uspjeli povezati nekad dvije glavne gospodarske
grane – mlinarstvo i skelarstvo.
No, za intenzivan turistički razvoj općine najzaslužnija je,
moglo bi se reći, topla voda. Otkako su otkrivene goleme zalihe
ljekovite termalne vode stare 43.000 godina na 800 metara dubine,
tu dolaze kupači.
Malo
tko se od starijih generacija ne sjeća toplica Vučkovec. Danas su
to Terme Sveti Martin koje su postale prvi healthness resort u
Europi. Razvijaju se po receptu kombinacije aktivnog odmora,
hrane proizvedene prema najstrožim ekološkim pravilima, wellnessa
i podizanja svijesti o zdravlju.
Resort nudi smještaj u hotelu ili u apartmanima. Hotel Terme
Sveti Martin s četiri zvjezdice ima 151 sobu i šest suiteova te
stotinjak apartmana. Tu je veliki vanjski aquapark, a unutarnji
bazeni “Temple of life” uređeni su prema filozofiji dr. Rudolfa
Steinera, rođenog u Međimurju.
Zahvaljujući Termama Sveti Martin, općina u ukupnom broju noćenja
u cijeloj županiji sudjeluje s oko 70 posto. Popularnost toplica
iskoristili su i brojni iznajmljivači soba i kuća za odmor
slikovitih imena “razbacanih” po pitoresknim brežuljcima. Sve je
tu prilagođeno aktivnom odmoru, od desetaka kilometara
biciklističkih staza do šetnica. A oni kojim je vožnja biciklom
premalo adrenalina, mogu skoknuti do Accredo centra u
Zasadbregu.
Specijaliziran je za adrenalinske pustolovine, od paintballa i
penjanja na umjetnu stijenu do – bacanja sjekira. Tu mnogi
dolaze na team building, a organiziraju i djevojačke te momačke
proslave. Ljubitelji etnologije mogu otići do Marofa, do
etnomuzeja obitelji Trstenjak.
Cijelu reportažu Turističke patrole Večernjeg lista pročitajte klikom ovdje.