Prva 42 kilometra željezničke pruge sagrađene u Hrvatskoj puštena su u promet davnog 24. travnja 1860. kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao i prvi vlak
Riječ je o pruzi koja prolazi kroz Međimurje, između
kolodvora Kotoriba na današnjoj hrvatsko-mađarskoj granici i
stajališta Macinec na hrvatsko-slovenskoj granici, a koja je bila
dio pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Kotoriba – Čakovec –
Pragersko. Ta pružna dionica, tada popularno nazvana “okrajak na
hrvatskom tlu”, izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu
prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom
mrežom.
Prugu je krajem 1857. počelo graditi Carsko i kraljevsko
povlašteno društvo Južnih željeznica, ubrzo nakon što je za
promet otvorena bečko-tršćanska pruga. Na pružnoj dionici kroz
današnju Hrvatsku bila su sagrađena tri kolodvora – Čakovec,
Donji Kraljevec i Kotoriba s pripadajućim infrastrukturnim
građevinama. Najveći i najsloženiji objekt na pruzi bio je 153 m
dugačak most preko rijeke Mure kod Kotoribe. Bio je to prvi most
sagrađen u jednom dijelu od neprekinute jednodijelne
konstrukcije. Promet na pruzi počeo je teći 1. svibnja 1860. i to
s dva para mješovitih vlakova na dan u oba smjera.