Na prihodovnoj strani, predlaže i podizanje najvišeg iznosa sudjelovanja u zdravstvenim troškovima osiguranika bez dopunskog osiguranja. Umjesto 2000, taj bi iznos, kaže, trebao biti 4000 kuna po izdanom računu
Gomilanje dugova zdravstvenog sustava i s tim povezana privremena
obustava opskrbe bolnica lijekovima i medicinskom opremom ponovno
je otvorila raspravu o zdravstvenoj reformi. Koji bi bili prvi
koraci u takvoj reformi upitali smo trojicu stručnjaka na
području zdravstva. Prijedlog konkretnih reformskih poteza Vladi
je predložila Udruga poslodavaca u zdravstvu, a njezin
predsjednik Dražen Jurković upozorava da je za
reformu prije svega nužna snažna politička volja i široki
konsenzus.
– Reforma mora biti sustavna i sve se mjere moraju provoditi
istodobno jer pojedinačni potezi ne znače ništa. Riječ o sustavu
u kojem se vrti 30 milijardi kuna, što znači i 30 milijardi
različitih interesa, zbog čega je za reformu ključna snažna
politička volja. Iza svega mora stati osobno premijer i mora se
postići konsenzus, da bi se doista provele temeljite financijske
i strukturne promjene – upozorava Jurković. Kad je riječ o
poboljšanju financijskog rezultata zdravstvenog sustava, Jurković
napominje kako je osnovni preduvjet da država ispunjava svoje
zakonske obveze prema HZZO-u, navodeći da je od izlaska HZZO-a iz
državne riznice u zdravstveni fond godišnje uplaćivano u prosjeku
1,75 milijardi kuna manje od zakonskih obveza. Također, upozorava
da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj se naknade za bolovanje
i rodiljne naknade isplaćuju iz zdravstvenog fonda, za što je
lani izdvojeno oko 2,7 milijardi kuna.
Jedna kuna više za kutiju
Na prihodovnoj strani, predlaže i podizanje najvišeg iznosa
sudjelovanja u zdravstvenim troškovima osiguranika bez dopunskog
osiguranja. Umjesto 2000, taj bi iznos, kaže, trebao biti 4000
kuna po izdanom računu, čime bi se podigli prihodi zdravstva i
istodobno potaknulo ugovaranje dopunskog osiguranja. Predlaže i
uvođenje naknade za korištenje hitnog prijma za nehitna stanja, i
to u iznosu od 300 kuna, čime bi se rasteretila hitna služba i
smanjili njezini troškovi. Kao dodatan prihod, ali i preventivnu
mjeru, predlaže uvođenje poreza na rizično ponašanje i “Zdravog
fonda’”.
– Povećanjem cijene pakiranja kutije cigareta za jednu kunu tri
godine uzastopno, ostvarilo bi se dodatnih 400 milijuna kuna u
prvoj, 800 milijuna kuna u drugoj i 1,2 milijarde kuna u trećoj
godini – izračunao je Jurković. Na rashodnoj strani, pak,
zagovara niz mjera u cilju racionalizacije poslovanja, pri čemu
naglašava promjenu politike lijekova, među ostalim tako da
lijekovi na listi ostaju ili se uklanjaju ovisno o ishodima
liječenja.
Nužno je, kaže dr. Jurković, i poboljšati sustav zajedničke javne
nabave, odnosno utvrditi iste standarde nabave što bi omogućilo i
uvođenje nadstandarda, primjerice za ugradbene materijale, što
pak otvara prostor za dodatne prihode bolnica. Ističe i nužnost
kontrolinga na svim razinama, uključujući i sustav prekovremenog
rada, kako ne bi dolazilo do preusmjeravanja pacijenata u
privatni sektor i neopravdano dugih listi čekanja u javnom
sektoru.
Revizija broja kreveta
Kad je riječ o strukturnim mjerama, Jurković podsjeća da je još u
veljači 2015. godine donesen masterplan bolnica, ali provedbeni
akti još uvijek nisu ugledali svjetlo dana. Smatra da bi svaka
bolnica trebala sadržavati četiri osnovne djelatnosti –
kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju i internu te objedinjeni
hitni bolnički prijam, dok bi ostale djelatnosti trebalo
analizirati i ići na objedinjavanje prostora, opreme i kadrova,
odnosno stvaranje centara izvrsnosti. Za koncentriranje
zdravstvene zaštite na 4-5 velikih centara i jačanje uloga KBC-a
kao stožernih ustanova oko kojih bi se grupirale opće bolnice je
i Željko Zubčić, ravnatelj KBC-a Osijek, koji
prioritetom ipak smatra reorganizaciju primarne zdravstvene
zaštite. Nerijetko se preskaču, ističe, primarna i sekundarna
razina, pa pacijenti ravno s ulice dolaze do specijalista i užih
specijalista, dakle tercijarne razine, “što nema niti u jednoj
drugoj državi”. Nužno je, stoga, pojačati ulogu primarne zaštite,
kaže Zubčić, a potom navodi potrebu revizije broja akutnih
kreveta u bolnicama, s obzirom na izvršenje.
– Smanjio bi se broj akutnih kreveta u općim bolnicama gdje nema
izvršenja ili popunjenosti, a ti bi se akutni kreveti pretvorili
u krevete dnevne bolnice ili jednodnevne kirurgije. Pacijenti bi
se tako kraće zadržavali i bio bi veći obrtaj pacijenata. I
Zubčić predlaže naplaćivanje nadstandarda kad je riječ o
ugradbenom medicinskom materijalu, a dodatne prihode bolnicama
osigurao bi tako da bolnice, a ne HZZO sklapaju volumne ugovore s
veledrogerijama i proizvođačima.
– Moja je ideja da se omogući da bolnice potpisuju volumne
ugovore s proizvođačima pa da “pay-back” za sve što se potroši
iznad određenog limita ide bolnicama. Jer, od tog lijeka bolnice
imaju rashod, a novac od “pay-backa” završi u blagajni HZZO-a.
Pomoglo bi to da se smanje minusi – objašnjava naš sugovornik.
Bivši ministar zdravstva Darko Milinović smatra,
pak, da bi liječenje COVID pacijenata trebalo biti plaćeno iz
općih poreza, kao u vrijeme Domovinskog rata, a ne iz doprinosa
jer se, upozorava, ovako opterećuju limiti bolnica. Aktualnom
ministru Viliju Berošu predlaže da hitno sjedne s upravama
bolnica i utvrdi što su generatori duga, da izračuna stvarne
troškove bolnica i osigura novac za njihovo plaćanje.
I Milinović ističe da država zdravstvu mora davati ono što je
dužna po zakonu, ali i da treba korigirati cijene zdravstvenih
usluga i razmisliti o korekcijama cijena lijekova, odnosno
promjeni referentnih zemalja.