DAMIR MESARIĆ IZ MEĐIMURJA ‘Ne nasjedajte na trikove! Trgovine su pune lažnog mladog krumpira’

Mesarić: U trgovinama je običan, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje ranije nego kod nas

Još nije sezona mladog krumpira, a police trgovačkih lanaca prepune su “mladog” iz Egipta koji mami i izgledom i cijenom. Nerijetko je, naime, i pun zemlje, čime se potrošačima sugerira kako je tek izvađen, a cijena mu je iznenađujuće niska, oko šest kuna. Da priča bude sumnjivija, izduženi plodovi svjetlije kožice gdjegdje su već i proklijali, pa domaći proizvođači krumpira pozivaju građane da ne nasjedaju na trikove trgovaca, a mjerodavne da rade svoj posao.

– Mladi krumpir sigurno neće “bacati” klice. To može samo tehnološki zreo krumpir – kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić. Objašnjava kako je mladi krumpir osjetljiv i ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji ovih dana nalazimo po trgovinama običan je, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas – i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.

– Mladi krumpir takav put ne bi mogao izdržati. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krumpiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati – kaže Mesarić ističući kako nema razlike između sadašnjeg “mladog” krumpira u trgovinama i “običnog” domaćeg koji na police stiže ujesen. Međimurski mladi, dodaje, na policama će se naći tek u lipnju, hladno vrijeme u travnju prolongirat će malo njegovu berbu. Istarski pak prvi dolazi na tržište u svibnju, a odmah iza njega dalmatinski.

– Ako se pravog mladog i nađe na policama trgovaca i na tržnicama, onda je to krumpir iz plastenika kojega nema puno. Nema, naime, šanse da takva sadnja opravda trošak, on mora rasti na otvorenom polju – ističe Mesarić.

Na upit kako poljoprivredna inspekcija ovih dana gleda na “mladi” krumpir iz uvoza, iz Državnog inspektorata odgovaraju kako je trenutačno u tijeku ciljana akcija provedbe inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom “mladi” krumpir.

Napominju kako se krumpir, sukladno uredbama EU, može stavljati na tržište ako udovoljava općim tržišnim standardima, ali nema nijednog propisa – i pod kojim točno imenom.

– Propisano je da ako naziv hrane nije propisan, a kao što nije u slučaju krumpira, mora odgovarati njezinu uobičajenom nazivu ili, ako takav uobičajeni naziv ne postoji ili se ne koristi, treba navesti opisni naziv hrane – odgovaraju.

Prevedeno, ako sliči na mladi, može se i zvati mladim – pa se ne može govoriti ni o zavaravanju potrošača ni o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Prof. Milan Pospišil sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže kako se krumpiri koji dolaze s trećih tržišta poput Egipta, Izraela, BiH…, tretiraju i nekim pesticidima koje je EU svojim proizvođačima zabranila, a dopušten je uvoz zrelih plodova pa se čekaju pravila koja bi to regulirala. Smatra kako Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju – može proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija.

– Tako bi bila konkurentna i u izvozu, no treba se organizirati, mijenjati tehnologiju proizvodnje i specijalizirati se – ističe on. Nakon što je EK krajem lanjske godine zabranila korištenje aktivne tvari klorprofama kao zaštite od klijanja krumpira u skladištu (Tuberite N, Neo-stop, Tuberprop), Ministarstvo poljoprivrede je putem natječaja iz Programa ruralnog razvoja proizvođačima stavilo na raspolaganje 115 milijuna kuna za ulaganja u nova i tehnički naprednija skladišta, moderne sustave provjetravanja i hlađenja, kao i reguliranja vlage, koji će omogućiti prihvat i čuvanje krumpira u skladištu bez upotrebe klorprofama, smanjenje korištenja kemijskih preparata te višestruku korist za okoliš.

Time će se, kako kaže ministrica Marija Vučković, osigurati preduvjeti ne samo za nastavak proizvodnje već i podizanje konkurentnosti domaćih proizvođača. Već su, kako doznajemo, dodijeljene potpore za 18 projekata u vrijednosti od 67,3 mil. kuna, dok je njihova ukupna vrijednost veća od 103 mil. kuna. U RH se prije 20-ak godina proizvodilo i 736.000 tona krumpira, a danas jedva 170.000 tona. Hrvatska je lani uvezla 34.655 tona za 13,5 milijuna eura, a izvezla 13.188 tona za 2,4 mil. eura.