- O viš, veni tam već tri dni venodjajo i nikak da zgotove
Seoski običaji čuvaju mnoštvo priča, načina života, obrazaca
ponašanja. Jedno prilikom srela sam dvije bakice kako razgovaraju
uz dvorišnu ogradu i ništa u tome ne bi mi bilo čudno da mi u uho
nije ušla rečenica koju si nisam znala protumačiti. – O viš, veni
tam već tri dni venodjajo i nikak da zgotove, rekle su. Pogledala
sam oko sebe i vidjela susjede da nešto rade, međutim nisam znala
o čemu bake govore. Tajna se krila u glagolu venodjati. Prema
njihovom tumačenju, Međimurci imaju univerzalan glagol koji može
zamijeniti baš svaku radnju, a dobra je zamjena i standardnim
zamenicama.
– Venodjamo po hiži, po gruntu, vrtu, venodjamo dok se spominamo,
a venodjaju se i mladi i stari, kažu mi bake pritom se smijući. U
prijevodu, bilo što da radimo u dvorištu, u kući, bilo da kuhamo
ili spremamo, cijepamo drva, sadimo vrt, svaka je radnja koju
izvršavamo podložna zamjeni s glagolom venodjati. Ovaj se glagol
često koristi i kao cenzura za neprilične radnje. Spolni odnosi,
pogotovo oni nedopušteni, često su se zamijenjivali riječju
venodjanje pa ste tako diljem sela mogli čuti – Oni ti se
venodjaju.
I, sve bi bilo u redu da ovaj naš glagol nije toliko univerzalan
da si neki rečenicu Oni se venodjaju lako mogu protumačiti i kao
– Oni se svađaju, ali i oni su v krevetu, kako bi nam bake
diskretno objasnile. Venodjati je često dovodilo do šuma u
komunikaciji baš zbog višestrukih značenja koje nosi. Ne tako
davno, dvije mlade etnologinje Lea Šprajc i
Janja Kovač podsjetile su nas na glagol
venodjati, a mi vam prenosimo jednu od njihovih najzanimljivijih
rečenica koju su našle na terenu pa se možete igrati igre
pogađanja značenja. – Vet je ventam vene venodjal, vender ji je
venoga navenodjal, ali je vena se vidla.