Glagol drkati je u hrvatskom jeziku poznat kao vulgarizam, a žargonski ga se može objasniti kao bavljenje uzaludnim poslovima. U Međimurju ima još jedno značenje
– Pok samo drčeš po tem gruntu, delal bi nekaj od čega je hasen,
vikali su mamica na sina kojem je prije pedesetak godina bilo
nezamislivo slobodno vrijeme provoditi u kući gdje za djecu nije
bilo zanimljivih sadržaja kao što ih ima danas.
Nekadašnje dječje igre svodile su se na improvizirane igračke iz
kućne radinosti ili nečega što su našli na dvorištu. Najčešće se
trčalo za staklenkama punjenim kamenčićima, kolutima koji su se
gurali štapovima ili improviziranim loptama, a upravo glagol
trčati u Međimurju ima i specifičan naziv, drkati. Glagol drkati
je u hrvatskom jeziku poznat kao vulgarizam, a žargonski ga se
može objasniti kao bavljenje uzaludnim poslovima, loše
napravljenim poslom te trošenjem vremena bez vidljivog učinka.
Etimološki, glagol drkati upotrebljavamo još iz praslavenskog
jezika gdje je glasio drъgati. Starija populacija kajkavaca
aktivno je koristila ovaj glagol u svom vokabularu svakodnevnog
života izjavljujući time da, u pravilu, djeca trče za loptom po
gruntu.
Grunt je njemačkog podrijetla gdje glasi Grund te označava
zemljišnu parcelu ili posjed. U kajkavskim govorima imenicom
grunt imenujemo prostor dvorišta oko kuće. Zbog učestalosti
korištenja, riječi grunt možete čuti diljem Međimurja, ali i
ostalih kajkavskih govornih područja. Sveza riječi drkati po
gruntu odnosila se i na ostale radnje koje su ljudi obavljali po
dvorištima bez obzira jesu li bile korisne ili ne, a često se
čulo i da muškarci drkaju po strojevima razbibrige radi.
Rekla bi naša mamica, drče po mašini tek tuljko kaj bo zgledalo
kaj da nekaj dela.