Copernice se krivilo za vremenske nepogode, neplodnost mladih žena, smanjen urod zasijane kulture ili pak što krava daje manje mlijeka
Unatrag sto, dvjesto godina, kada znanost nije bila toliko
razvijena kao danas, kada je obična prehlada bila potencijalno
smrtna presuda, logikom naših predaka vladalo je praznovjerje.
Najčešći krivac za sve nedaće u običnom, svakodnevnom ljudskom
životu bile su copernice.
Krivilo ih se za vremenske nepogode, neplodnost mladih žena,
smanjen urod zasijane kulture ili pak što krava daje manje
mlijeka. Coprnice, copernice
ili coprenjice najčešće su bile žene, stare
osamljene žene s kojima je malo tko komunicirao, čudno i povučeno
su se ponašale, razgovarale su same sa sobom. Prema etnolozima,
one su bile rođene u krvavoj posteljici, vještice, čarobnice koje
su pomoću svojih vraćanja i čaranja ljudima nanosile zlo.
Riječ copernica smo preuzeli iz njemačkog jezika
gdje glasi Zauberin (zaubern znači čarati). Praznovjerja vezanih
uz pojam coprarije i copernici ima na pretek, a neka od
najpopularnijih su da ljudima nanose bol, spravljaju čudotvorne
mliječne masti, metlom vrtlože oluju, u ponoć peru rublje na
otvorenom, izazivaju neplodnost, bolest i smrt. Selske copernice
su bile redom zavidne susjede, neudane žene bez djece koje su
najčešće bacale uroke na prolaznike tako što su im prošle preko
puta kretanja. Najpoznatija mjera zaštite od copernici je kićenje
prednje i stražnje ograde jurjevskim cvijećem, črenslom, na
Đurđevo.
Za copernice se vjeruje da im snagu daje jutarnja rosa, kravlje
mlijeko, tajne pjesme, ples i vatra, a javlja se u nekoliko
oblika – kao žaba, zmija, golubica, guska, kokoš. No, copernice
postoje i danas. Iako možda ne vjerujemo u njihove strašne moći i
nisu nam krive za sve životne nedaće, često u razgovoru koristimo
sintagme poput am si kaj prova copernica.