PREVLADAVAJU KRATKA IMENA

KAKVA IMENA BIRAMO? U prošlost otišla jugoslavenska i imena hrvatskih knezova

Narodnih imena sve je manje. Biste li ih odabrali?

Nekoć su se imena djeci davala po bakama, djedovima, tetama,
ujacima, hrvatskim knezovima ili su potomci dobivali
jugoslavenska imena, no danas je to prošlost. U Hrvatskoj
prevladavaju kratka, efektna imena, mnoga s biblijskom poveznicom
te ona strana. U doba globalizacije roditelji vjerojatno računaju
i na mogućnosti da im dijete koje nosi internacionalno ime može
sutra otići školovati se ili živjeti negdje u inozemstvu, a
imenom daju i osobni pečat djetetu nastojeći ga izdvojiti iz
mnoštva.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, među 50 najčešćih
muških i ženskih imena djece u 2020. godini prvih deset mjesta
zauzimaju imena za djevojčice: Mia, Lucija, Sara, Ema, Nika,
Marta, Rita, Mila, Petra, Ana, a za dječake: Luka, David, Jakov,
Ivan, Petar, Roko, Matej, Noa, Filip, Mateo. Među 50 lani
najčešće imena za djecu bila su i imena Leon, Mihael, Lukas,
Noel, Erik, Liam, Emanuel, Emily, Lota, Aurora, Tia, Emili,
Nikol, Lara, Elena, Laura, ali i Maša.

Za dječake roditelji su lani najčešće birali ime Luka, koje je
dobilo čak njih 870. To je ime popularno u mnogim europskim
zemljama, koje imaju i inačice Luca, Lukas, Lucas… Neki
smatraju da je na popularnost tog imena utjecao i veliki hit
Suzanne Vege “My Name is Luka” iz 1987. Za djevojčice lani je
najpopularnije bilo ime Mia, koje je dobila 531 curica. Sociolog
Ivan Balabanić ističe da se nove generacije
roditelja sve više odmiču od tradicionalnih imena poput nekoć
popularnih u Jugoslaviji Milan, Dražen, Mladen, Zdravko, kao i od
imena hrvatskih knezova Krešimir, Trpimir, Branimir, Domagoj.

Domagoj Vidović, stručnjak za imena s Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ističe da su podaci o
učestalosti osobnih imena djece rođene u 2020. godini odraz
trenda izrazito povećanoga udjela stranih imena koji je počeo
1990-ih. Dok je ime tijekom velikoga dijela 20. stoljeća
odražavalo pripadnost kolektivu (vjerskoj, etničkoj, pa i
političkoj zajednici), danas je odrednica osobne identifikacije.

– Još dok sam ja išao u osnovnu školu potkraj 80-ih, u svakom je
razredu postojalo barem jedno ime s više nositelja, a danas u
mnogim razredima nema imenjaka. Promjene se događaju znatno brže.
Tako je ime Lana, koje je između 2000. i 2011. bilo treće po
učestalosti, danas tek 15., a nekoć najčešće žensko ime Marija
danas je tek 16. Sve su popularnija i starozavjetna imena. Tako
je ime David, koje je u srednjemu vijeku bilo rijetko i
ograničeno na dubrovačko područje i Boku kotorsku, dvije godine
zaredom prvo po učestalosti, a ime Noa, nekoć iznimno rijetko,
trenutačno je osmo po učestalosti. Od kršćanskih se ženskih imena
u posljednje vrijeme, pogotovo među Dalmatincima, poprilično
rasprostranilo ime Rita, a od muških Roko. Malo me iznenadila
činjenica da se po cijeloj Hrvatskoj sve češće nadijeva ime Maro,
nekoć svojstveno isključivo dubrovačkomu kraju. Nekoć česta
strana muška imena Alen, Denis i Elvis danas su gotovo potpuno
istisnula imena Jan i Lukas, osobito u sjevernim hrvatskim
krajevima te Noel i Liam.

Očito je u Hrvatskoj dosta ljubitelja Oasisa i Liama Neesona. Ime
Ivano pokazuje da popularnost sportaša utječe na nadijevanje
imena. Kod djevojčica je već pet godina najčešće osobno ime Mia
(nekoć je to u Istri bila pokraćena inačica imena Eufemija), a
kod djevojčica su češća imena koja nisu prilagođena hrvatskomu
pravopisu i slovopisu, npr. Emily ili Sofia. Moda kratkih imena
polako stagnira iako je i danas dosta Ema, Eva, Ena, Lea, Tea…
Maša je danas “urbano” ime, a nekoć je bilo najrasprostranjenije
u dalmatinskome zaleđu i Hercegovini. Maša potječe od imena
Matija, od kojega potječe i “moderno” ime Tia – govori Vidović.

Izdvajanje umjesto pripadanja

Narodnih imena sve je manje. S osamostaljivanjem Hrvatske, dodaje
Vidović, sve je manji udio imena motiviranih imenima hrvatskih
knezova i kraljeva, primjerice Tomislav, Krešimir ili Domagoj,
ali i neutralnih iz kojih se nije moglo nazrijeti podrijetlo
nositelja (Zoran ili Željko). Ipak, da i tu ima iznimaka,
pokazuje sve popularnije ime Borna, koje nose uglavnom dječaci,
ali i pokoja djevojčica. Narodno ime Mila, koje je vrhunac
popularnosti imalo u kasnome srednjovjekovlju, vratilo se u modu
te je osmo po učestalosti među ženskim imenima. – Čini se da se
hrvatski fond osobnih imena sve više globalizira, pa se čak i
kršćanska imena zapisuju stranim slovopisom (npr. Noah ili
Emily), a već se 30-ak godina osobnim imenom pojedinac nastoji
izdvojiti iz mnoštva, dok se nekoć nadijevanjem imena nastojao
iskazati osjećaj pripadnosti – zaključuje Vidović.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije