Jedna od pet temeljnih sloboda životinja je i sloboda izražavanja normalnog i tipičnog ponašanja za vrstu, što je ograničenjem hodanja, trčanja, igranja i skrivanja u potpunosti onemogućeno
Peticiju za potpunu zabranu držanja pasa na lancu od 26. veljače,
otkad je pokrenuta, do danas je potpisalo više od 40.000 ljudi.
Peticija je dio nacionalne kampanje “Za Hrvatsku bez pasa na
lancu”, koju su pokrenuli Sklonište Prijatelji Čakovec, udruga
Prijatelji životinja i Udruga Pobjede te više od 50 članica Mreže
za zaštitu životinja, uz podršku drugih udruga i institucija.
Potpora je pristigla je i od najvažnijih strukovnih udruga
doktora veterinarske medicine – Hrvatske veterinarske komore i
Odjela veterinara male prakse Hrvatske te mnogih privatnih
veterinarskih praksi.
– Hrvatska veterinarska komora, kao strukovna udruga doktora
veterinarske medicine, podržava navedenu nacionalnu kampanju te
smo mišljenja da će njena konačna realizacija doprinijeti
povećanju standarda zaštite i dobrobiti životinja u RH – navodi u
pismu potpore univ. mag. med. vet. Ivan Zemljak,
predsjednik Hrvatske veterinarske komore. Dr. med. vet.
Tatjana Zajec iz Odjela veterinara male prakse
Hrvatske istaknula je da su psi prirodno društvena bića koja
trebaju društvo ljudi, ali i drugih životinja.
– Često zatvaranje ili dugotrajno držanje na lancu mogu nanijeti
ozbiljnu štetu njihovoj fizičkoj i psihološkoj dobrobiti. Inače
prijateljski raspoložen i poslušan pas, ako ga se neprestano drži
na lancu ili na bilo koji način intenzivno ograničava, postaje
neurotičan, nesretan, tjeskoban i često agresivan – ističe dr.
Zajec. Dr. med. vet. Lea Kreszinger upozorava da neprestano
vezani psi podnose fizičku bol. – Vrat im je bolan, a veterinari
često svjedoče vrlo bolnim ranama od lanca uraslog u kožu. Ne
mogu se braniti od drugih životinja, osjetljivi su na ugrize
insekata, na parazite, napade drugih pasa i vrlo lako mogu se i
ugušiti skokok preko ograde ili zbog zaplitanja lanca –
kaže dr. Kreszinger.
Veterinari ukazuju da se često takvi psi ne hrane redovito,
lancem prevrnu posudu s vodom pa je često prazna, a psi su žedni,
rijetko se vode veterinaru i izloženi su vrlo velikim
temperaturnim promjenama s izmjenama velike hladnoće i jako
velike vrućine. Napominju da je dobrobit takvih pasa vrlo niska
jer nemaju ni dovoljno igre i aktivnosti poput trčanja, niti ih
se uči životu s drugim životinjama i ljudima. Zato su vrlo često
opasni, ne samo za životinje nego i za ljude, pa postoji veliki
rizik za napad i ugriz zato što nemaju mogućnost ni bijega ni
povlačenja na sigurnu udaljenost. Pritom su najčešće žrtve djeca,
a i kada se oslobode s lanca mogu biti opasni zbog teških
bihevioralnih problema koje razviju tijekom vremena.
– Jedna od pet temeljnih sloboda životinja je i sloboda
izražavanja normalnog i tipičnog ponašanja za vrstu, što je
ograničenjem hodanja, trčanja, igranja i skrivanja u potpunosti
onemogućeno držanjem na lancu. I zato podržavamo kampanju “Za
Hrvatsku bez pasa na lancu” – zaključuju veterinarke Tatjana
Zajec i Lea Kreszinger u ime Odjela veterinara male prakse
Hrvatske. Mnogi veterinari svjedočili su strahovitoj patnji, pa i
teškim ranama kod pasa na lancu.
Potvrđuje to i univ. mag. med. vet. Branimir
Rebselj, ističući kako je svjedočio urastanjima lanaca u
kožu i teškim operacijama koje su zahtjevale rekonstrukciju kože
vrata psa. Dr. med. vet. Goran Spasovski
potvrđuje da psi koji su na lancima imaju vidljive i učestalije
ortopedske probleme te problema s kukovima, kralježnicom i
mišićima. Iz udruga javljaju da su poslalie i dopis Vladi o
pokretanju kampanje i peticije, sa zamolbom za hitnom izmjenom
Zakona o zaštiti životinja te očekuju pozitivan odgovor. Peticija
se i dalje može potpisati na www.zabranimolanac.net.