Prilikom ulaska u osnovnu školu 88% posto prvašića je dostatno tjelesno aktivno, a na izlasku iz škole tek 17%, a s toga onda broj padne na 16% i tako ostaje do starosti
U povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine predstavljeni su
rezultati istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
pod nazivom “Europska inicijativa praćenja debljine u djece,
Hrvatska 2018./2019.”
Voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku je Sanja
Musić Milanović.
Na predstavljanju su govorili ministri zdravstva Vili
Beroš i znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te
predstavnici Europskog ureda WHO-a Kremlin
Wickramasinghe i João Breda, piše
RTL.
Ministar Beroš istaknuo je: “Ministarstvo zdravstva je
prepoznalo problem debljine kao prioritetno područje i započelo
pripreme za izradu Akcijskog plana za prevenciju debljine.
Vjerujem da ćemo implementacijom Akcijskog plana u bliskoj
budućnosti doprinijeti zaustavljanju trenda porasta
debljine na nacionalnoj razini.”
Ministar Fuchs naglasio je važnost osnovnih škola:
“Posebno bih istaknuo ulogu osnovnih škola koje su dužne
organizirati prehranu učenika u skladu s propisima i normativima
koje donosi Ministarstvo zdravstva. Također, s ciljem poticanja
zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja kroz odgojno-obrazovni
sustav nedavno je pokrenuta inicijativa Ministarstva turizma i
sporta u kojoj se traži povećanje satnice tjelesnog i
zdravstvenog odgoja u školama.”
Dječaci imaju češće problema s pretilošću
“Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne
mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov.
Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 do 8,9 godina
ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem
prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći
rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni
sustav, što za sobom povlači i financijske troškove ali i gubitke
u ljudskom kapitalu”, naglasila je Musić Milanović.
Uspoređujući podatke po regijama, najmanji udio djece s problemom
prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen je u Gradu
Zagrebu, njih 29,7%, dok ih je u Kontinentalnoj i Jadranskoj
regiji nešto više, 36,0% i 36,9%. Spolna razlika u učestalosti
debljine posebno je izražena u Jadranskoj regiji gdje je debljina
prisutna u 19,3% dječaka i 7,9% djevojčica.
Posebno je zabrinjavajući podatak o utvrđenoj pogrešnoj
percepciji uhranjenosti djeteta od strane roditelja. Od 35,0%
djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine,
samo 14,0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu
tjelesnu masu ili debljinu.
“Oko 6,6% hrvatskog budžeta odlazi na ono što uzrokuje
prekomjerna masa i debljina. Ovo je prvo stanje koje može
skratiti život za 3,5 godine. Ovo je podloga za dijabetes,
kardiovaskularne bolesti.”, kaže Musić Milanović.
Naglasila je kako su hrvatski muškarci apsolutni prvaci u Europi
dok su djeca na visokom petom mjestu, a najveći problem su zemlje
Mediterana. Istaknula je kako je problem izraženiji na
jugu.
“Jedna pandemija podržava drugu”, rekla je Musić
Milanović referirajući se na pandemiju koronavirusa i
pretilosti.
“Ne vidim zašto je jeftinije kupiti zašećereni sok, ako ste žedni
pijte vodu,” poručila je.
Musić je zatražila od ministra Fuchsa da dvorane
škola budu otvorene i dostupnije.
U istraživanju je sudjelovalo 7295 djece, 33,1% djevojčica i
37,0% dječaka.
Svjetska zdravstvena organizacija traži da se porast debljine
zaustavi.