Istraživači su uočili da oni koji manje lažu češće i koriste psovke
Mislite li da je psovanje povezano s većom ili
manjom iskrenošću? Postoje naime argumenti koji idu u
prilog jednom i drugom – vulgarnost je tako često u
suprotnosti s društvenim
normama lijepog ponašanja, baš kao i neiskrenost ili
laganje. Osim toga, vulgarnost i ružne riječi često se, kao
i laži, koriste da bi se druge povrijedilo, a mogu biti
i znak manjka samokontrole – isto kao i
neiskrenost. Kad netko opsuje jer na primjer u hodu
povrijedio nogu ili je po računalu prolio kavu, s tom
su psovkom njihovi osjećaji iskreno prikazani –
no znači li to da je iskrenost povezana s
psovanjem? Tu je vezu kroz tri faze studije sa svojim timom
testirao Gilad Feldman s Maastricht Sveučilišta, a utvrdili
su da postoji korelacija između psovki i iskrenosti,
prenosi portal Psychology Today.
Najprije su ispitali 276 ljudi kako bi saznali kad i kako koriste
psovke. Sudionici su trebali napraviti popis svojih
‘omiljenijih’ psovki, a onda su sastavljali izvješća o
svakodnevnoj upotrebi tih riječi. Također, bilježili su i
svoje emocije koje povezuju s tim psovkama (kao npr. bijes,
strah ili ogorčenost).
Uz navedeno, ispitanici su popunili i psihološki upitnik kojim se
ocjenjivalo njihovo poštenje, a istraživači su uočili da oni
koji manje lažu češće psuju i da psovanjem obično izražavaju
svoje negativne emocije. Ipak, istraživači kažu kako ovakvi
nalazi mogu i zavarati, jer ljudi daleko manje psuju
kad znaju da ih se promatra… Zbog toga su u drugoj
fazi studije istraživači iskoristili i pomoć
društvenih mreža, konkretno Facebooka gdje su
proučavali statuse i objave korisnika. Analizirali su tako
70 tisuća Facebook profila, a ispitivali su da li neiskreni ljudi
u svojim objavama manje koriste osobne zamjenice – oni koji
su više psovali imali su i iskrenije statuse na svojim
Facebook profilima. Konačno, u trećoj su fazi ispitivanja
istraživači provjeravali zašto uopće koristimo psovke, a
dva glavna razloga bila su izražavanje
vlastitih osjećaja i izražavanje svog identiteta. I dalje
će, kako napominju istraživači, biti mnogo onih koji
puno psuju i nisu pošteni, kao i onih koji ne psuju uopće a jako
su iskreni, no za sada se vulgarnost i psovke povezuju s većom
iskrenošću.