Najčešća imena su Luka i Mia. Također, za nekoliko godina školski razredi bit će puni Davida, Jakova, Ivana i Petara, a najviše djevojčica odazivat će se i na imena Ema, Lucija, Sara i Nika.
Demografski plus najveći je na Jadranu i sjeveru Hrvatske, a
najviše mališana nazvano je Luka i Mia, stoji u
izvješću Državnog zavoda za statistiku za 2019.
objavljenom u četvrtak u povodu Svjetskog dana djece.
Svjetski dan djece slavi se 20. studenoga. Upravo tog dana 1989.
godine 196 država potpisalo je Konvenciju o pravima djece, čime
su se obvezale svoj djeci jamčiti jednaka prava, štititi ih od
diskriminacije i osigurati im pravo na razvoj i učenje.
U najnovijim statističkim podacima o najmlađim
članovima društva, Državni zavod za statistiku istaknuo je
da je u 2019. u Hrvatskoj živorođeno 36.135 djece, od kojih su
51,1 posto bili dječaci, a 48,9 posto djevojčice. Među gradskim
sredinama koje su zabilježile pozitivan prirodni prirast,
najprije se ističe Solin, a prate ga Metković, Kaštela,
Čakovec i Zaprešić. I manje sredine bilježile su
demografska kretanja u plusu.
Jednako kao gradovi, najveći prirodni prirast imale su općine na
Jadranu i sjeveru Hrvatske. Tako se na prvome mjestu ističe
općina Podstrana, slijede je Župa Dubrovačka i Viškovo te dvije
općine u Međimurskoj županiji – Nedelišće i Mala
Subotica. Već neko vrijeme u modi su kraća imena, a u
2019. najviše mališana nazvano je Luka i Mia. Također, za
nekoliko godina školski razredi bit će puni Davida, Jakova, Ivana
i Petara jer spadaju u pet najčešćih muških imena te godine, a
najviše djevojčica odazivat će se i na imena Ema, Lucija, Sara i
Nika.
Tri četvrtine djece u vrtiću dnevno boravi osam i više
sati
Na početku pedagoške godine 2019./2020. u nekom obliku
predškolskog odgoja sudjelovalo je 139.682 djece, od kojih je
gotovo 90 posto bilo uključeno u redoviti program. U vrtiću
djeca igraju, plešu, savladavaju nove vještine te stječu nove
prijatelje i iskustva, a čak tri četvrtine djece u vrtiću dnevno
boravi osam i više sati pod budnim okom ukupno 13.617
odgajatelja, dok je na jednog odgojitelja i učitelja u prosjeku
dolazilo desetero djece. U hrvatskim se školama u istoj školskoj
godini obrazovalo čak 460 tisuća učenika, od kojih je 68 posto
pohađalo osnovnu školu.
Nakon vremena provedenog u vrtiću ili školi, djeca su svoje
slobodno vrijeme iskoristila i u kazalištima. Tako su u sezoni
2018./2019. u hrvatskim kazalištima odigrane ukupno 6793 dječje i
lutkarske predstave, koje je uživo odgledalo više od 916 tisuća
malih posjetitelja. Možda i suprotno uvriježenomu
mišljenju, iz Državnog zavoda za statistiku navode da djeca
i mladi imaju sklonost prema čitanju i posjećivanju knjižnica.
Svaki učenik obavezni je član knjižnice osnovne ili srednje škole
koju pohađa, pa su tako članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih
knjižnica u 2019. činili 40 posto članstva svih knjižnica.
No, izvan toga obaveznog članstva u školama, djeca i mladi rado
posjećuju i narodne knjižnice pa je tako udio mlađih od 18.
godina u ukupnom broju korisnika narodnih knjižnica također nešto
više od 40 posto. iz Državnog zavoda za statistiku stoga su
podsjetili na riječi pisca Paula Coelha da dijete uvijek može
odrasloga naučiti trima stvarima – da bude veseo bez razloga,
uvijek nečim zabavljen i da se zna svom snagom zauzeti za ono što
želi. “Stoga, slobodno kopirajmo dječji modus operandi te ih
svakodnevno usmjeravajmo kako bi izrasli u zdrava, slobodna i
sretna bića. Jer, ulaganje u djecu najbolje je ulaganje u
budućnost”, istaknuli su iz tog Zavoda.