Međimurski osnovnoškolci su na vrhu po broju neopravdanih sati. Nagomilali su ih i u godini u kojoj su nastavu pratili iz domova, a bio je tu i štrajk nastavnika
U Hrvatskoj je, prema statistici Ministarstva obrazovanja, svaki
učenik tijekom prošle školske godine u prosjeku sakupio 1,11
neopravdanih sati. Najmanje je to neopravdanih sati od školske
2013./2014. godine do danas, no učenici, posebno srednjoškolci,
nemaju razloga za ponos.
Naime, navedeni broj neopravdanih manji je u odnosu na školsku
2018./2019. godinu kada je po statistici svaki učenik u svim
školama Hrvatske imao 1,70 neopravdanih, no alarmantan je jer su
prošle godine učenici najmanje od svih obrazovnih razdoblja
boravili u školama.
Neopravdane su, dakle, nagomilali i u godini u kojoj su nastavu
pratili iz domova te su se morali prilagoditi i cirkularnom
štrajku nastavnika. Iako školske 2019./2020. godine smanjenje
prosječnog broja neopravdanih sati iznosi 28,49 posto, najviše
izostanaka koje ni liječnici ni roditelji nisu uspjeli opravdati
sakupili su učenici Međimurske, Virovitičko-podravske,
Sisačko-moslavačke, Osječko-baranjske, Zadarske i
Primorsko-goranske županije.
Međimurci među najnediscipliranijima
Po školama, najviše su markirali osnovnoškolci Međimurske,
Virovitičko-podravske i Sisačko-moslavačke županije, dok su među
srednjoškolcima barem tijekom prošle godine najnediscipliraniji
bili učenici Zadarske, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i
Šibensko-kninske županije.
Statistika neopravdanih bilježi i jasan trend koji traje već
sedam školskih godina – najviše markiraju učenici
trećih razreda srednjih škola koji u prosjeku gomilaju broj
neopravdanih. I među njima markiraju i oni odlični i oni uspjehom
najlošiji učenici.
Izostaju i odlikaši
Samo prošle školske godine prosječno 0,46 neopravdanih imali su
učenici trećih razreda koji su odlikaši, dok su godinu prije
odlikaši u prosjeku sakupili 0,79 neopravdanih. Po obrazovnim
programima, najviše markiraju učenici koji pohađaju škole za
brodogradnju i cestovni promet, zatim građevinske,
poljoprivredne, prehrambene i strojarske škole, a za njima ne
zaostaju ni učenici koji su u umjetničkim i ekonomskim školama.
Što se osnovnih škola tiče, najnediscipliraniji su učenici sedmih
razreda koji imaju najviše neopravdanih sati, a gotovo u stopu
prate ih učenici petih razreda.
Sedmaši su se kao najnediscipliraniji u statistiku upisali u
protekle dvije godine. Promatramo li lanjske opravdane izostanke
s fizičke i online nastave – prosječan broj opravdanih za cijelu
Hrvatsku iznosi 62,43, a najviše opravdanih izostanaka upisali su
učenici Zadarske županije. Promatramo li samo učenike prvih
razreda osnovnih škola, oni su prošle školske godine sakupili
jednak broj opravdanih i neopravdanih izostanaka. Prosječan broj
izostanaka kod prvašića lani je iznosio 36,55 od čega je 0,56
neopravdanih sati. Upravo taj prosječan broj neopravdanih među
hrvatskim prvašićima zabrinjava, jer je on prošle godine bio veći
nego prethodne četiri školske godine.