Radnici će ubuduće moći raditi 12 sati tjedno ili dan i pol, a tri i pol dana bi kod kuće čekali bolja vremena
Do kraja godine poduzetnici mogu očekivati dodatnih od 300 do 350
milijuna kuna potpora za čuvanje radnih mjesta, poručio je
premijer Andrej Plenković. Prva veća promjena odnosi se na mjeru
za skraćenje radnog vremena, koju je dosad koristilo šestotinjak
tvrtki s približno 30 tisuća zaposlenih. Država je do sada
subvencionirala do 50 posto kraćeg radnog vremena s 2000 kuna po
zaposlenom radniku, a od 1. listopada pa do kraja godine
maksimalni se iznos takve potpore za skraćenje od 70 posto
povećava na 2800 kuna. Radnici će ubuduće moći raditi 12 sati
tjedno ili dan i pol, a tri i pol dana bi kod kuće čekali bolja
vremena. Za period dok rade poslodavac im mora isplatiti punu
ugovorenu satnicu, s tim što za skraćeno razdoblje mogu računati
na 2800 državnih kuna. Inače, u rujnu je prosječna neto
plaća bila 6723 kune – što je 3 posto više u odnosu na isti
mjesec lani, a nešto brži rast plaća zabilježen je u javnom u
odnosu na privatni sektor.
Sindikati su posebno zadovoljni s tom mjerom, koja se uglavnom
koristi u industriji, a Mladen Novosel, predsjednik SSSH, ističe
da poslodavci uvjete kraćeg rada dogovaraju sa sindikatima. Bitna
promjena odnosi se i na obuhvat poslodavaca iz najpogođenijih
sektora (prijevozu i turizmu pridodaju se još ribarstvo te biljna
i stočarska proizvodnja), koji su dosad dobivali potpore uz uvjet
da im je pad prometa bio veći od 60 posto.
Po novome, prag za potpore spušta se pa će pravo na njih
ostvariti i oni koji imaju pad prometa 40 posto, s tim što će
potpora za pad od 40 posto biti 2 tisuće kuna, za pad od 45 do 50
posto država će po radniku odobravati 2500 kuna, a za svakih
daljnjih pet posto pada prometa potpora će se povećati za 500
kuna do 4000 kuna, koliko ostaje maksimalan iznos za smanjenja
koja premašuju 60 posto. Za sve ove iznose primatelji potpora
oslobođeni su plaćanja doprinosa. Vlada i premijer Plenković
računaju da će do kraja godine ukupne državne subvencije za
čuvanje radnih mjesta dosegnuti 7,2 milijarde kuna, a s
uključenim doprinosima više od deset milijardi kuna.
– U godini bez presedana održali smo broj osiguranika praktički
na razini na kojoj smo bili prije krize, djelovali smo brzo i
učinkovito te omogućili da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i
veće probleme u gospodarstvu tijekom doista izvanrednih
okolnosti, kazao je Andrej Plenković. Iz poduzetničkih krugova
stižu pohvale za dorađene mjere.
– HUP kao socijalni partner od samog početka ove krize predlaže
mjere koje za cilj imaju ublažavanje učinaka krize na
gospodarstvo, s naglaskom na očuvanje radnih mjesta. Cijenimo i
pozdravljamo sve dosadašnje napore Vlade u ovom pogledu, kao i
uvažavanje mnogih prijedloga i inicijativa poslodavaca,
prokomentirali su u HUP-u odakle je i došao prijedlog da
potpore skaliraju ovisno o padu poslovanja.
– Naglašavamo kako je u interesu svih poslodavaca da se
poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve
epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu,
poručuju iz HUP-a. I Dražen Oreščanin iz Glasa poduzetnika veli
da su dorađene mjere u skladu s njihovim sugestijama, pogotovo
dio koji se odnosi na usporedbu kumulativnog prihoda s prethodnim
razdobljem. Što se tiče mjera za podršku zaposlenima, one su
zadovoljavajuće. Nadamo se da neće biti daljnjeg pogoršanja
zdravstvenog stanja. Novi lockdown bio bi potpuni knock-down za
hrvatsko gospodarstvo. Povrh mjera nužno je što prije pokrenuti
strukturne reforme koje će nam omogućiti dugoročnu održivost i
stabilnost gospodarstva, veli Oreščanin.
Prema podacima HZZ-a, najveći dio korisnika potpora s područja je
Zagreba. Isplaćeno im je ukupno 1,98 milijardi kuna. Posljednjih
mjeseci iznosom potpora Zagreb je nadmašila Splitsko-dalmatinska
županija. Poduzetnicima u toj županiji ukupno je od ožujka
isplaćeno 748 milijuna kuna potpora. Od toga im je, primjerice,
za rujan uplaćeno gotovo 22 milijuna kuna, dok su za radna mjesta
kod zagrebačkih poduzetnika uplate bile oko 14 milijuna kuna.
Najviše potpora u travnju
Gledaju li se isplate po svim modelima, najveći dio povučen je za
travanjske plaće, ukupno 2,32 milijarde kuna, dok je najmanji
iznos isplaćen za rujan, nešto više od 65 milijuna kuna. Iz
mjeseca u mjesec osipa se i broj poduzetnika koji koriste
potpore. U kolovozu je, primjerice, 14 tisuća poslodavaca dobilo
potpore od 184 milijuna kuna za 60 tisuća radnika. Potpore za
rujan dobilo je oko osam tisuća poslodavaca za 21 tisuću radnika.
U prvom valu, za vrijeme lockdowna, potpore je, pak, koristilo
više od 100 tisuća poslodavaca za gotovo 600 tisuća
radnika.