Više od 40 posto Hrvata umre od srca
Ovogodišnji Svjetski dan srca se obilježava uz slogan “Koristi
srce” kojim se svi pozivaju da prigodom obilježavanju ovog dana
obećaju sebi i svima oko sebe da će živjeti zdravijim načinom
života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna
prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do
poboljšanja zdravlja srca. Pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak,
pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje
zraka…. sve su to mogući uzroci razvoja kardiovaskularnih
bolesti. S njima se izlažemo opasnosti i od razvijanja teškog
oblika bolesti u slučaju obolijevanja od koronavirusa. Male
promjene poput pravilne prehrane, prestanka pušenja i aktivnosti
mogu dovesti do poboljšanja, što je poruka i današnjeg Svjetskog
dana srca, pišu novosti.hr
Više od 40 posto Hrvata umre od srca
Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu
godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23
milijuna smrti. Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su
kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a
od njih je 2019. godine umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5 posto
ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9%
umrlih žena (12.673) i 36,9% umrlih muškaraca (9.347).
Ono što ohrabruje jesti da je posljednjih 15-ak godina prisutan
pozitivan trend smanjenja smrtnosti u Hrvatskoj, što je
izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku
bolest srca. No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok
smrtnosti i obolijevanja.
U usporedbi s Europom, Hrvatska spada među zemlje koje imaju
srednje visoke stope kardiovaskularne smrtnosti s 292 slučaja na
100.000 stanovnika. Prosjek za zemlje europske regije iznosi 315
na 100.000 osoba, a za zemlje EU 190, dok je raspon stopa za
zemlje EU od 97-565 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa
susjednim državama, Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od
Slovenije (198), Austrije (182), Italije (152), a nižu stopu od
Mađarske (371).
Koronavirus oštećuje naša srca
Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno
ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti
pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak, kao i osobe s
oslabljenim imunološkim sustavom, imaju veći rizik za nastanak
težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećanu smrtnost.
“Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti,
uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i
pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i
cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva
populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od
COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano
oštećenje tijekom COVIDa-19, bez obzira je li prethodno postojala
srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali
i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te
uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od
smrtnosti”, poručili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.