U župi sv. Marije Magdalene u Štrigovi danas je svečanim euharistijskim slavljem proslavljen crkveni naučitelj sv. Jeronim
Misa obljetnice ove godine zbog epidemioloških mjera proslavljena
je u dvorištu župne crkve, a misno slavlje predvodio je
varaždinski biskup mons. Bože Radoš.
Tim povodom razgovarali smo s domaćim župnikom dr. sc.
Kristijanom Kuharom koji nam je rekao da je ove
godine “Oremošovo” trebalo biti posebno svečano.
– Prošle smo godine, na poticaj biskupa Mrzljaka, započeli godinu
svetoga Jeronima u našoj Župi. U suradnji s općinom i turističkom
zajednicom te Državnim arhivom za Međimurje i Staroslavenskim
institutom, pokrenuli smo kulturno-duhovnu manifestaciju “Dani
svetoga Jeronima”, te je održana izložba i Festival svetoga
Jeronima. Slična smo događanja spremali i za ovu godinu, ali smo
zbog epidemioloških mjera morali odustati od većega dijela
događanja. Ostalo nam je ipak ono najbitnije: svetom misom
proslaviti Boga i štovati svetoga Jeronima. – rekao nam je
sugovornik.
Tko je zapravo bio sv. Jeronim i koji je njegov značaj za našu
biskupiju i župu Štrigova?
– Točna ubikacija mjesta rođenja svetoga Jeronima do danas ostaje
nepoznanica. Povjesničari su kroz proteklih stotinjak godina
pokušavali označiti različita mjesta rođenja, od istarskoga
Krasa, Zrenja u Istri, Grahova, Solina i njegove okolice, pa čak
do Štrigove u Međimurju. U 18. stoljeću pavlin otac Josip
Bedeković napisao je opsežnu studiju naslovljenu “Natale solum s.
Hieronymi” u kojoj je, na temelju tada dostupnih historiografskih
podataka, ali i predaje starih, označio Štrigovu kao onaj antički
Stridon o kojemu kao svojem rodnom mjestu piše sv. Jeronim u
svojoj knjizi De viris illustribus. Od Bedekovićevog vremena, a i
mnogo ranije, Štrigova je proštenište, mjesto posebnog zagovora
ovom velikom naučitelju zapadne Crkve. Duše vjernika su se od
davnih vremena okupljali podno Štrigovčaka na mjestu gdje je,
prema pobožnoj predaji, a možebitno i istinitoj činjenici, u
antičko doba stajala patricijska kuća u kojoj je rođen sveti
Jeronim. Na temeljima te kuće, a o čemu svjedoči i Bedeković,
izgrađena je velebna crkva posvećena svetom Jeronimu kojoj i
danas, posebno na svečev blagdan, dolaze u pohod vjernici. U 15.
stoljeću ovdje dolaze oci Pavlini koji za svoju crkvu dobivaju
privilegije pape Nikole V., te šire štovanje svetoga Jeronima u
Štrigovi i ovome kraju. Odlaskom pavlina iz Štrigove u 19.
stoljeću, štovanje nije zamrlo, nego je održano kao posebni i
svečani dan u ovome mjestu, u ovoj župi, te u široj okolici.
Štrigova je tako, mjesto posebno i u povijesti kontinuiranog
štovanja svetoga Jeronima, tamo od sredine 15. stoljeća do danas.
Ovdje stoji i velebna crkva s dva tornja, u svetištu urešena
Rangerovim freskama i prikazom ulaska svetog Jeronima u nebesko
društvo svetih. – govori nam sugovornik te nastavlja:
– Sveti Jeronim jedan je od najučenijih ljudi svoga vremena.
Zajedno sa svetim Augustinom, također crkvenim naučiteljem,
Jeronim je tragač za Bogom. I otkrio je Boga u svetome Pismu,
koje je proučavao i prevodio u Betlehemu na latinski jezik,
ispravljajući tada poznate prijevode ili prevodeći iznova. Njegov
prijevod i danas koristi Crkva a naziva se “Vulgata”. Pored toga,
o svetome Jeronimu znamo da je bio osoba žestoke naravi. U svojim
pismima koja su sačuvana, često se žučljivo raspravlja s ljudima
svoga vremena: Augustinu, Rufinu, Teofilu, Zlatoustome. Jako ga
je sablaznio život u Rimu, Carigradu i Akvileji, te je život
proveo u Betlehemu gdje je osnovao samostan za pustinjake. Ali je
bio i blage i pobožne naravi, te je poticao na djevičanski život
i posvećenje Gospodinu svoje prijateljice Marcelu i Paulu. Sveti
Jeronim, kojega zapadna Crkva otkriva tek u 13. stoljeću,
naučitelj je Crkve – to će reći da je njegov primjer i nauk
vrijedan putokaz ispravnog kršćanskog nauka. A i kao svetac u
današnjici on je primjer ostvarenja kršćanskog poziva na svetost
i putokaz kako prepoznati Božju prisutnost u životima vjernika.
Primjer svetoga Jeronima danas postaje aktualan. Sveti Jeronim je
svetac Božje riječi i njegove su riječi “Ne poznavati Pisma znači
ne poznavati Krista”. Papa Franjo, potaknut je primjerom svetoga
Jeronima, ali i potrebom vjernika da više upoznaju Krista, prošle
je godine potpisao motu proprij naslovljen “Apperuit illis” kojim
je ustanovio nedjelju Božje riječi, te odredio da se slavi na 3.
nedjelju u crkvenoj godini.
Ako malo bolje razmotrimo životni primjer svetoga Jeronima, moći
ćemo u njemu pronaći i naš put traganja za Bogom i njegovom
objavom. Bog je onaj koji čovjeku progovara i poziva ga u
zajedništvu, a taj Božji govor zapisan je u Bibliji, Svetome
Pismu, koje nam i danas glasno progovara u liturgiji i osobnoj
molitvi. Vjernici danas sve više otkrivaju važnost lectio divina,
razmatranja Božje riječi, a Biblija je i dalje knjiga koja ima
najveću nakladu. Stoga u potrazi za Bogo, u traganju za istinom,
krećemo od Božje riječi. Tako je činio i sveti Jeronim, a upravo
njegovo poznavanje svetoga Pisma i opravdava njegovu gorljivost
za pravovjernošću i istinom. – završava naš razgovor štrigovski
župnik.
Nadodajmo da će misa u crkvi sv. Jeronima biti u srijedu u 18
sati.