Djelatnici ove dvije policijske jedinice bili bi raspoređeni po policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz Domovinskog rata
Iako se još nije dogodilo, spajanje specijalne i interventne
policije – koje bi moglo zaživjeti početkom sljedeće godine, kada
se očekuje i reorganizacija unutar cijeloga Ministarstva
unutarnjih poslova – mjesecima je jedna od glavnih tema unutar
MUP-a s mnoštvom pobornika, ali i oponenata.
I dok čelnici MUP-a tvrde kako će se spajanjem ove dvije
policijske jedinice, čiji bi djelatnici bili raspoređeni po
policijskim upravama i nazvani po postrojbama iz Domovinskog
rata, pridonijeti povećanju operativne sposobnosti sustava,
jačanje kapaciteta i sposobnosti za “prvi odgovor” u slučaju
terorističkog napada ili krizne situacije visokog rizika te
racionalizaciju rukovodećeg kadra, protivnici su uvjereni da se
ovime neće promijeniti ništa. Osim što će se osnažiti položaj ATJ
Lučko, čijih bi oko 130 djelatnika činilo cjelinu za sebe, a
njihov bi zapovjednik po logici tog ustroja bio još jedan u nizu
zamjenika glavnog ravnatelja policije.
Naime, sadašnja zapovjedništva specijalne i interventne policije
spojila bi se u jedno megazapovjedništvo nazvano Zapovjedništvo
specijalne i interventne policije u kojem bi bila 31 osoba. ATJ
Lučko ne bi potpao pod njihovu ingerenciju. Istodobno, policijske
snage iz specijalno-interventne jedinice bile bi odgovorne
načelnicima policijskih uprava, a u svakoj ih upravi ne bi bio
jednak broj. Zamisao je da policajci iz te jedinice nastale
spajanjem ne budu jednoobrazno odjeveni, već da njihove odore
budu i plave i zelene, baš kao što su sada plavo nosi
interventna, a zeleno specijalna policija.
U MUP-u još prošle godine osnovano Povjerenstvo za unapređenje
rada i razvoja specijalne i interventne policije već mjesecima
“brusi” detalje budućega preustroja, zaključivši kako će se
“novim preustrojem napraviti jedna jaka elitna jedinica sa
sjedištem u Zagrebu, Antiteroristička jedinica Lučko, a u ostalim
dijelovima (Rijeka, Osijek i Split) ojačati interventna jedinica
policije”. Budući bi naziv integrirane jedinice bio Specijalna
interventna policije, uz ratni naziv jedinice.
Zapovjednik Zapovjedništva specijalne policije Alen Klabot
voditelj je radne skupine koja radi na spajanju specijalne i
interventne policije.
– Uštede će prije svega biti u smanjenju rukovodećeg kadra. Bit
će pet zapovjednika manje jer u Splitu, Osijeku i Rijeci više
neće biti zapovjednika i specijalne i interventne policije. A pod
ATJ Lučko će potpasti zrakoplovna jedinica te ronilački centar na
Malom Lošinju. Ta će jedinica biti ono što i treba biti, elita,
zadužena za posebne zadaće i situacije najvišeg rizika na
državnoj razini, za razliku od specijalnih jedinica –
objašnjava.
Naime, specijalna jedinica policije sada je centralizirana i
postoji sedam organizacijskih jedinica – zapovjedništvo,
helikopterska služba, Obučni centar u Malom Lošinju, ATJ Lučko te
SJP u Osijeku, Rijeci i Splitu. Interventnu policiju ima svaka od
20 policijskih uprava, a njihovo je zapovjedništvo u Upravi
policije MUP-a. Riječ je o ukupno oko 1700 ljudi, od čega je njih
370 specijalaca.
Klabot kaže da će buduće zadaće elite iz Lučkog biti prije svega
rješavanje najsloženijih situacija, obuka i potpora i da će ondje
biti najbolji instruktori koji će obučavati ostale instruktore
unutar sustava, no da će neke svoje sadašnje zadaće – poput
pratnje novčanih sredstava – zadržati. ATJ LUčko će surađivati s
Atlasom te sva stečena znanja i iskustva prenositi na instruktore
specijalnih jedinica. No da bi netko ubuduće mogao doći među
policijsku elitu, morat će proći sigurnosnu provjeru.
Što se pak tiče plaća, sada su one veće kod pripadnika specijalne
policije nego kod interventne. Međutim, u interventnoj je mlađi
kadar, a cilj je pomladiti specijalnu policiju u kojoj je sada
prosječna dob pripadnika 45 godina. To konkretno znači da će,
zaživi li preustroj, pripadnici sadašnje specijalne i interventne
ići na testiranje sposobnosti, a o rezultatima će ovisiti hoće li
naposljetku odjenuti plavu ili zelenu odoru, odnosno hoće li im
se plaća mijenjati.
U planu je i ustrojavanje grupa, timova ili vodova specijalne
policije u svim Specijalnim interventnim jedinicama policije po
policijskim upravama, kako bi se povećala sposobnost odgovora na
sve vrste izvanrednih situacija i terorističkih napada. U radu
Povjerenstva kojemu je na čelu Alen Klabot, i u čijem radu
sudjeluju još i zapovjednik interventne policije Damir Barić,
načelnici splitske, primorsko-goranske i osječko-baranjske
policijske uprave – Dražen Vitez, Tomislav Dizdar i Ladislav Bece
– Klabotov pomoćnik Vjekoslav Hegedušić, Miroslav Puž iz
Ravnateljstva policije, zapovjednik ATJ Lučko Mato Bilobrk i
savjetnik ministra, zamjenik načelnika PU međimurske Vladimir
Faber, načelnik zadarske policije Anton Držina kao i predstavnici
sindikata navodno sada vlada jedinstvo oko modela preustroja.
Jedan je od članova povjerenstva bio i Josip Ćelić, bivši
zamjenik ravnatelja policije, koji je nakon “afere presretač”
izbačen iz tog tijela. Osim spajanja specijalne i interventne
policije, nova će reorganizacija MUP-a donijeti i ukidanje nekih
policijskih postaja koje će – poput onih u Bujama, Buzetu, Čabru
i Čepinu – postati ispostave, što će u konačnici također dovesti
do smanjenja rukovodećeg kadra. Male policijske uprave, kao što
su na primjer požeško-slavonska ili virovitičko-podravska, a u
kojima je manje ljudi, ali i kriminaliteta na području koje
pokrivaju nego u, primjerice, postaji na zagrebačkoj Trešnjevci,
neće se dirati. Barem dok politika ne kaže da u reorganizaciju
ide i sadašnji teritorijalni ustroj Hrvatske.