- Riješit ćemo problem električnih romobila slično kao i druge zemlje EU - kaže ministar Božinović
– Idemo u promjenu Zakona o sigurnosti prometa na cestama jer još
ima prostora za poboljšanja koja bi mogla smanjiti broj
stradavanja na prometnicama. Pokazalo se, među ostalim, da
nemamo regulirano upravljanje električnim romobilima, pa ćemo
uskoro riješiti i taj problem, slično kao što su to učinile druge
zemlje EU, a to se, među ostalim, odnosi na dozvoljenu brzinu,
gdje se njima može voziti, što, dakako, podrazumijeva i kazne za
one koji se tih novih pravila ne budu pridržavali – najavljuje
zakonske izmjene ministar unutarnjih poslova Davor
Božinović, piše Jutarnji list.
Primjena u praksi
Naime, MUP je odlučilo zakonski regulirati prometovanje
električnih romobila i sličnih proizvoda na električni pogon koji
su na tržištu. U javnu raspravu Ministarstvo je uputilo “Obrazac
prethodne procjene za nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i
dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama”. U njemu se
navodi da je u slučaju prometovanja električnih romobila i
sličnih uređaja na električni pogon u praksi “uočeno nepostojanje
mogućnosti izricanja prekršajnih sankcija”. Postojeći Zakon o
sigurnosti cestovnog prometa donesen je prije malo više od godinu
dana, ali iako su na gradskim prometnicama već tada bile tisuće
romobila i drugih prometala na električni pogon, novim zakonom
nije reguliran status tih malih vozila, koja mogu razviti brzinu
veću i od 30 kilometara na sat.
U međuvremenu se na ulicama pojavila nova generacija e-romobila
koji razvijaju brzinu i do 70 kilometara na sat. Oni bi se, prema
sadašnjim odredbama, morali kretati samo prostorima namijenjenim
pješacima. Naime, u MUP-u su prije godinu dana objašnjavali da se
e-romobili moraju kretati površinama kojima se kreću i pješaci, a
njihovi vozači imaju dužnosti i obveze pješaka. Tada su tvrdili
da ne raspolažu podacima o sudjelovanju vozača električnih
romobila u prometnim prekršajima i nesrećama te da njihov status
neće posebno regulirati u novom zakonu.
Za razliku od velikog broja europskih država, Hrvatska je tada
propustila priliku zakonski regulirati to pitanje. Primjerice,
Njemačka, Francuska, Španjolska i Danska maksimalnu su brzinu
e-romobila ograničile na 20 kilometara na sat. U nekim zemljama
njima mogu upravljati samo osobe starije od 14 godina i ne smiju
se koristiti na pješačkim stazama.
Kako će se zakonski regulirati korištenje ovih električnih
prometnih vozila, znat će se kad bude predstavljen prijedlog
izmjene zakona.
Negativni bodovi
U obrascu prethodne procjene također se navodi kako se izmjenama
zakona želi izmijeniti sadašnja odredba Zakona prema kojoj su
liječnici dužni upućivati vozače na izvanredne liječničke
preglede jer je time, kako se navodi, “došlo do povećanja
troškova, kako vozača tako i mjesno nadležnih policijskih uprava
i postaja”.
Izmjenom Zakona predložit će se i sankcioniranje vozača koji se
besplatno parkiraju na mjestima namijenjenim samo za punjenje
električnih vozila. Uz to, zakonski će se regulirati ograničenje
korištenja vozačke dozvole za vozače kojima je taj dokument izdan
u nekoj stranoj zemlji, a prikupe propisan broj negativnih
prekršajnih bodova, kao i vozaču kojem je vozačka dozvola izdana
u Hrvatskoj.
Uz reguliranje statusa e-romobila, izmjenama Zakona bit će
obuhvaćeni i izvanredni pregledi vozača zbog promjene njihova
zdravstvenog stanja.
– Morat će se preciznije odrediti tko zaista mora na izvanredni
pregled jer su se zbog preširoko određenih dijagnoza značajno
povećali i troškovi MUP-a – kaže ministar Božinović. Naime,
pokazalo se da su liječnici, otkako je na snazi prošlogodišnja
promjena istog zakona, značajno povećali broj vozača koje su
slali na izvanredni pregled, pa sada mjesečno imamo izvanrednih
pregleda onoliko koliko smo ih prije imali godišnje. U samo tri
prošlogodišnja mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu, liječnici
su na izvanredni pregled uputili čak 5000 vozača. To bi značilo
da bi godišnje u okolnostima bez covida-19 desetak tisuća vozača
moralo na izvanredni pregled.
Precizniji pravilnik
U slučaju da se pokaže da vozač nije morao na izvanredni pregled,
trošak od oko 400 kuna plaća MUP, a samo ako je bio opravdan,
račun plaća vozač. Budući da liječnici plaćaju kaznu ako vozač
kod kojeg je nastala promjena zdravstvenog stanja počini neku
prometnu nesreću, a da ga prije toga nisu poslali na izvanredni
pregled, naglo je porastao broj prijava. Nerijetko su to bile
prolazne promjene zdravlja zbog kojih izvanredni pregled nije
potreban, što se na kraju pokazalo samo kao velik trošak i za
građane i za MUP.
Više pročitajte na portalu Jutarnjeg lista.