Radionice su završile kušanjem 26 uzoraka žganica, rakija, vinjaka, brendija i likera. Želja svih je da jednog dana međimurska žganica bude zakonom zaštićeni proizvod, a festival koji je nastao u Merhatovcu bude međunarodnog obilježja i značenja
Stvoreni su i stvaraju se mnogi preduvjeti kako bi jednog dana
međimurska žganica postala zaštićeni proizvod, a festival
međunarodnog znamenja, iznjedreno je na Edukativnim radionicama u
selničkom Domu kulture.
Selnički ‘hram kulture’ u subotu 12. rujna 2020. bio je mjesto
održavanja 1. edukativnih radionica koje ujedno označuju i
nadolazeća događanja pred 3. FICKO festival međimurske žganice u
lipnju iduće godine.
U savršenoj organizaciji i moderatorstvu Ivana
Goričanca, srdačnosti općinskog načelnika Ervina
Vičevića i odličnom vođenju radionica dvojice vrsnih
agronoma Marina Mihaljevića Žulja i Daria
Grabarića skoro tri ure govorilo se o međimurskoj
žganici, koja prolazi najsvjetlije doba ili trenutke u svojoj
dugoj povijesti.
U subotnje predvečerje 29 ljudi koji se bave žganicom i
destilatima našlo je razloge i potrebe da bude sudionik radionica
koje su im dale za pravo kako je bavljenje žganicom hvale
vrijedan i kvalitetan posao, a stekli su mnoga saznanja, jer
Mihaljević Žulj i Grabarić uistinu puno znaju o rakijama i
brendijima-konjacima i vinjacima, a savršeno su u svojim
nagovorima koristili žganicu kao primjer proizvoda koji se može
podičiti lokacijom, sirovinama i tehnologijom, te posebno
tradicijom.
Mnogo je toga rečeno, a naglašena je vrijednost žganice u čijem
stvaranju sudjeluju cijele obitelji, te kako je grožđe poglavito
pušipel ogroman potencijal za stvaranje ili proizvodnju žganice,
ali i brendija (brandy) i konjaka (cogna). Radionice su završile
kušanjem 26 uzoraka žganica, rakija, vinjaka, brendija i likera.
Želja svih je da jednog dana međimurska žganica bude zakonom
zaštićeni proizvod, a festival koji je nastao u Merhatovcu bude
međunarodnog obilježja i značenja.
Mnogo preduvjeta već je ispunjeno, a vrsni predavači ili
voditelji radionica Marin Mihaljević Žulj i Dario Grabarić, imaju
snage, volje i želje biti na pomoć svima. Bilo je prijedloga da
se žganice ocjenjuju, ali se od toga odustalo iz razloga što ih
je puno, snažnih i različitih.
Treba svakako reći kako su mnogi od nazočnih prvi puta bili u
Domu kulture u Selnici i bili oduševljeni izgledom i
funkcionalnošću dvorane. Sada je vrijeme kada se ubiru plodovi,
kruške, breskve, šljive, jabuke i grožđe iz kojih će međimurski
‘žganičari’ stvoriti bajkovite, svijetu izazovne žganice.