Prostori u stanovima i kućama često se percipiraju kao sigurna mjesta, ali u njima se događa 80 posto svih nesreća, i to najčešće u dnevnoj sobi. Samo u EU godišnje više od tri milijuna ljudi strada u svom domu, od kojih više od 7000 sa smrtnim posljedicama.
Sine, a bi li pojeo sad juhicu? Podne će, daj se makni od
kompjutora… – Evo, sad ću mama, samo da pošaljem evaluaciju
projekta kvantitativnih i kvalitativnih kriterija lijevanja
manganskog lijeva. Rok mi je do podneva… – glasio je odgovor.
Tako je nekako mogao teći razgovor 35-godišnjeg inženjera i majke
s kojom živi. Vrijeme je korone i taj imaginarni stručnjak radi
od kuće. Koncentraciju mu doma remeti samo mama svojim majčinskim
uletima. Dijete je uvijek dijete.
Prema jednom istraživanju, svakog desetog radnika od kuće ometaju
upravo ukućani, no više od toga smeta im to što teško odvajaju
radno i slobodno vrijeme, usamljenost i to što pokraj njih nema
kolega s posla. A što da inženjer ima i djecu, i to još
školarce!? Pandemija koronavirusa lansirala je broj “home
officea” u neslućene visine. Kao nekad gastarbajtera, sad nastaje
vojska hausarbajtera. Trendovi su, doduše, i prije korone išli u
tom smjeru, samo znatno sporije.
Konzultant i savjetnik Vitomir Begović ističe da
tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada,
pa sve više prostora dobiva mogućnost rada izvan sjedišta
poslodavca. Uz primjene odgovarajućih propisa koji reguliraju rad
i zaštitu na radu, takav oblik rada trebao bi se, upozorava,
precizno ugovoriti kolektivnim ugovorima, internim aktima,
odnosno između poslodavca i pojedinog radnika, i to prije početka
samog obavljanja rada. Ovisno o nastalim okolnostima, može se
sastaviti i aneks ugovora o radu tijekom radnog odnosa.
Poslovi na izdvojenom mjestu rada i rad od kuće uglavnom su
vezani za dugotrajan rad s računalom, a država, dodaje, već šest
godina nikako da donese pravilnik koji se odnosi na mjere,
pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su
izloženi statodinamičkim, psihofizičkim i drugim naporima na
radu. Koje su, po njegovu mišljenju, prednosti rada od kuće?
Prednosti i mane
– Za poslodavca je to lakši pristup talentiranim radnicima, novim
poslovima u manjim sredinama, povećana motivacija i produktivnost
zbog mogućnosti rada na osobno najpovoljniji način, početak novih
poslova zbog manjih početnih ulaganja i režija, smanjenje
troškova zbog smanjivanja uredskih radnih mjesta i manji
izostanci s rada. Prednosti za radnika su uspostava ravnoteže
između poslovnog i privatnog života, fleksibilno radno vrijeme,
bolja koncentracija i usredotočenost na rad, veća produktivnost,
manji izdatak za odjeću i obuću za posao, više se vremena
može posvetiti obitelji, ušteda vremena potrebnog za putovanje do
posla i kuće, dobre mogućnosti za radnike s određenim fizičkim
nedostacima, kao i za roditelje ili one koji se skrbe o starijim
ukućanima, te mogućnost rada za više poslodavaca – nabraja
Begović.
U nekim su velikim svjetskim kompanijama iznijeli konkretne
podatke. U British Telecomu objavili su da su zaposlenici koji
rade od kuće i do 40 posto produktivniji. Godišnje na radnom
mjestu izgube oko 760 sati zbog ometanja. Mnoge su tvrtke
uštedjele na troškovima plaćanja najma nekretnina. Dobro, lako za
prednosti, ali što je s nedostacima? – Ponekad se smatra da je
rad od kuće potpuna depersonalizacija radnog okruženja, da nema
razmjene znanja, savjeta i ideja, da nedostaje natjecateljskog
entuzijazma, nedovoljno su razdvojeni privatni i poslovni život,
ometaju se ukućani zbog rada kod kuće, ponekad se rad na daljinu
smatra “predigrom” za otpuštanje viška zaposlenih, ponekad se
javljaju stres i nesigurnost zbog nemogućnosti socijalnog
kontakta, neka istraživanja pokazuju da radnici koji rade od kuće
sporije napreduju ili čak više rade – napominje Begović.
Među opće koristi rada od kuće mogu se, napominje, uvrstiti i
smanjenje prometa i zaštita okoliša, mogućnost veće radne
uključenosti osoba s invalidnošću i smanjenom radnom sposobnošću,
manje ozljeda na putovanju na posao i s posla, otvaranje šireg
prostora za rad roditelja s malom djecom i osoba koje se skrbe o
starijim osobama, pa i mogućnost produžetka radnog vijeka.
Poznata čakovečka tvrtka Međimurje IPC već otprije ima uvedenu
mogućnost rada od kuće. Nije se često prakticirala, kaže
direktorica Željka Kavran, jer ljudi jednostavno
vole dolaziti u tvrtku na posao.
– Za vrijeme tzv. lockdowna gotovo svi radili su od kuće, i to je
funkcioniralo besprijekorno. Mi smo i podrška brojnim klijentima,
pa je bilo bitno da oni to ne osjete, a trudili smo se i njima
olakšati sam prijelaz na “remote”. Učili smo ih kako se posao
može neometano odvijati i u takvim okolnostima. Zoom koristimo
otprije za videopozive i konferencije, a posao se odvija preko
našeg vlastitog proizvoda portala MARIS koji funkcionira preko
bilo kojeg preglednika – napominje Ž. Kavran. Rad na daljinu
mijenja klasične načine poslovanja. Nekoliko studija pokazalo je,
kažu u Međimurje IPC-u, da rad od kuće povećava produktivnost, a
i bitno smanjuje troškove rada, najamnine, režija i opreme. – U
cijeloj ovoj situaciji dobri su pozitivni pomaci u digitalizaciji
države, a i naši su klijenti počeli puno više koristiti digitalne
oblike komunikacije, što smanjuje troškove svima, a i ostavlja
ekološki otisak. Vremena se mijenjaju, “remote” je nova
normalnost, iako i u našoj branši primjećujemo da baš i nije
toliko poželjan. Možda zato što je karantena bila ekstremna
situacija, i malo kome odgovara raditi većinu vremena od kuće –
napominje Ž. Kavran.
Radnicima nude rad od kuće kao mogućnost, no prema utvrđenom
rasporedu. Anketa koju je portal MojPosao u lipnju, nakon
dvomjesečne karantene, proveo na uzorku od tisuću ispitanika,
pokazala je da čak 61 posto zaposlenih koji su tijekom karantene
radili na daljinu, žele nastaviti raditi od kuće, a kao najveće
prednosti nabrojili su uštedu vremena na putovanju na posao, pa i
izostanak stresa u prometnim gužvama.
– Rad od kuće, doduše u manjem i povremenom obliku, kod nas je
bio prisutan i prije pandemije, no 16. ožujka, nekoliko dana
prije nego što je i službeno proglašen lockdown, svi smo počeli
raditi od kuće. Budući da smo IT tvrtka nije nam bilo teško jer
osim laptopa kolege su ponijeli i pokoji monitor za ugodniji rad.
Podaci su nam ionako stalno u Cloudu i dostupni uvijek i svuda
gdje ima interneta. Na prvu je sve bilo dosta dobro, no kako je
vrijeme odmicalo, počeli smo primjećivati određene nedostatke
poput usporene komunikacije, težeg prenošenja znanja na mlađe
kolege, a nekim je kolegama izazo vbila i organizacija rada od
kuće budući da su ponegdje oba supružnika radila od kuće. Posebno
je izazovno bilo onima koji imaju djecu školske dobi koja su uz
to još pohađala i online nastavu – kaže Ivica
Kruhek, direktor varaždinske tvrtke Marker,
najnagrađivanije domaće tvrtke specijalizirane za izradu složenih
web trgovina, kakvih su izradili više od 180. Ima 30 zaposlenih.
Prednost rada od kuće je, dodaje, svakako mogućnost da osoba
samostalno organizira radni dan i poslovni dio dana odradi u
optimalno vrijeme.
– Nedostaci su nemogućnost koncentracije nemate li odvojen
prostor ili ne možete osigurati mir koji je potreban za rad,
nemogućnost brze komunikacije s kolegama, pad produktivnosti te
socijalna isključenost kod nekih kolega – ističe. Kakve su
reakcije zaposlenika koji rade od kuće? – Generalno su svi bili
zadovoljni, ali primijetili smo da je kolegama koji su
naglašenije ekstrovertirani nedostajala interakcija s drugim
ljudima. Kolege koji su malo više introvertirani su zapravo bili
i zadovoljniji – napominje Kruhek koji vjeruje da će rad od kuće
nakon pandemije biti prisutniji i prihvatljiviji.
– Tvrtke sada sve više spominju mogućnost kombinacije rada iz
ureda i rada od kuće, a taj trend će se i nastaviti. Vjerujem da
će pritom biti najbolje primijeniti osobni pristup i sa svakim
dogovoriti model po kojem će zaposlenik biti najzadovoljniji i
najproduktivniji – zaključuje. Vlada bi za koji tjedan mogla
krenuti u izmjene radnog zakonodavstva jer rad od kuće
trebajasnije i preciznije urediti. Zakon o radu omogućava da
radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja (samo) u prostorijama
poslodavca, već i na drugim mjestima. U Zakonu o radu to se
naziva radom na izdvojenom mjestu rada. – Zakon ne regulira
vremensko ograničenje povremenog rada izvan sjedišta poslodavca –
ističe Begović.
Prema prijašnjem Zakonu o radu, poslodavac je o svakom
sklopljenom ugovoru o radu koji uređuje fleksibilan način
organizacije radnog vremena, odnosno rad u prostorijama izvan
prostora poslodavca, bio dužan o tome u roku od 15 dana
obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za inspekciju rada.
No, članak 17. važećeg Zakona o radu to više ne predviđa, čime
je, ističe, bitno olakšano sklapanje takvih ugovora o radu. Zakon
o radu i nadalje propisuje da radnik u vlastitu domu ne smije
obavljati poslove koji bi ugrožavali njegovo zdravlje i sigurnost
na radu.
Najčešće nesreće
– Za izdvojeno mjesto rada Zakon o radu propisuje, između
ostaloga, da je poslodavac dužan osigurati radniku sigurne uvjete
rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i
zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim
propisima – pojašnjava Begović. Ugovor o radu tada mora
sadržavati i dodatne podatke o radnom vremenu, strojevima,
alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan
nabaviti, instalirati i održavati, zatim o uporabi vlastitih
strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi
s tim, naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje
poslova, kao i načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja
radnika. Zakonodavstvo većine zemalja, pa i u Hrvatskoj, predviđa
da ugovor o radu mora uključiti preciziranje radnog mjesta, kao i
to da radnik koji obavlja posao od kuće ili u drugim prostorijama
ima ista prava kao i radnik koji radi u prostorijama poslodavca.
Begović upozorava i na opasnosti koje vrebaju u “kućnom uredu”.
– Prostori u stanovima i kućama često se percipiraju kao sigurna
mjesta, ali u njima se, nažalost, događa 80 posto svih nesreća, i
to najčešće u dnevnoj sobi. Samo u Europskoj uniji svake godine
više od tri milijuna ljudi strada u svojem domu, od kojih više od
7000 sa smrtnim posljedicama. Najčešće nesreće koje se događaju u
domaćinstvu su padovi, gušenja, udar struje, trovanja, utapanja,
srčani udar, opekline i gubitak svijesti. Nije pandemija svima
donijela šokantan prelazak iz ureda u domove. Marina
Kolar, vlasnica tvrtke Konekta, već nekoliko godina kao
poduzetnica radi od kuće. – Zbog stalne dostupnosti klijentima i
suradnicima preko računala i mobitela potrebno je odrediti
granicu između privatnog i poslovnog vremena, kako to s vremenom
ne bi počelo utjecati na naše zdravlje. Najvažnije je imati
adekvatnu opremu za rad, dobro se organizirati i fokusirano
raditi po unaprijed pripremljenim planovima – savjetuje. Nakon
pojave koronavirusa dio radnika silom prilika morao je raditi od
kuće, u čemu ih se i poticalo. No pitanje je koliko je njih
dobilo nove ugovore.
– Promatrajući odredbe zakona i podzakonskih propisa, uočljive su
određene suprotnosti i neusklađenosti, što može uzrokovati prije
svega profesionalne i druge bolesti povezane s radom. Različita
praksa drugih zemalja pokazuje da je potrebno normativna rješenja
u Hrvatskoj doraditi i međusobno uskladiti. Drugim riječima,
budući da se u pravilu pri radu od kuće radi o uredskim poslovima
i radu s računalom, poslodavac bi, po pitanju prevencije, zaštite
zdravlja i sigurnosti na radu, trebao osigurati radniku
odgovarajuće uvjete prema Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu
i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s
računalom, a manje se pozivati na izmijenjeni Pravilnik o izradi
procjene rizika, primjenjujući višu razinu zaštite od minimalno
propisanih. Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i njegovi
provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu,
ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je
ugovorena drugim aktima – zaključio je Begović.
Za promjenu ukupne klime presudno je, napominje, veće zalaganje
poslodavaca koji moraju osigurati odgovarajuće uvjete za takav
rad. Poslodavci bi, naravno, rado da dodatni troškovi koje imaju
jer im radnici rade od kuće i troše svoje kućne resurse poput
struje i vode, budu neoporezivi. S druge strane, sindikalisti
smatraju da Zakon o radu ne treba mijenjati, a podsjećaju i na
okvirni sporazum o radu na daljinu koji su poslodavci i sindikati
na razini EU sklopili još 2002. i samo ga je trebalo
implementirati. Sindikalisti smatraju da se sve može riješiti
dogovorom između poslodavaca, sindikata i radnika, bez zadiranja
u Zakon o radu jer je članak 17., tvrde, jasan. O svemu tome
raspravljat će i među partnerima u Gospodarsko-socijalnom vijeću.
Bliži se jesen, kad se prema epidemiološkoj prognozi očekuje i
novi val zaraze…