Zaštitni znak Svete Marije danas je Svetomarska čipka pa stoga i ne čudi što su natpisne ulazne ploče mjesta čipkom urešene
Negdašnja matičarka, popularna Magica
je Magdalena Kvakan (72) iz Svete Marije.
Život u mirovini posvetila je izradi čipke. Svojom upornošću
postala je nepresušno vrelo čipkarskih rukotvorina. Ponosna je
što je na natpisnoj ploči naselja Sveta Marija fotografija
njezine čipke. Poklon čipka za nove općinske prostorije.
Zaštitni znak Svete Marije danas je Svetomarska čipka pa stoga i
ne čudi što su natpisne ulazne ploče mjesta čipkom urešene.
Divota rukotvorstva, dani i dani utrošeni u njeno vezenje daje
pločama neprocjenjivu vrijednost, a o ljepoti da i ne govorimo.
Nažalost, mali broj ljudi zna da je ta čipka ruku djelo 72-
godišnje Magdalene Kvakan, žene koja se “dala čipki” kada je
dobila više slobodnog vremena s odlaskom u mirovinu.
A
kako se, od mnogo vrsnih čipkarica, ovdje našla upravo
njezina ?- Naime, kad smo umirovljenici Podružnice Sv.Marije
prije 2 godine imali druženje u D.Mihaljevcu, ja
sam tamo prezentirala svoju čipku o čemu ste pisali.
Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek je već tada tražila
čipku za natpisnu ploču – kaže Magdalena i nastavlja:
– Tu čipku imala sam započetu na bali i ona je gledala kako je to
rađeno. S obzirom na to da meni nije bitna kvantiteta već
kvaliteta ja ulažem maksimalan trud da stalno usavršavam svoje
radove. Ona je odmah rekla da to završim i kako će to
ići na natpisnu ploču- kaže ponosno i dodaje kako
netom oboljela od teške i opake bolesti . Život joj se okrenuo
prema izlječenju. Bio joj je određen i termin operacije
čije ju je iščekivanje izjedalo, “ubijalo” pa da to
zaboravi vratila se dovršetku započete rukotvorine.
– Uspjela sam je, bolesti usprkos, završiti prije operacije –
kaže i dodaje kako joj je taj posao u drugi plan stavljao crne
misli ishoda operativnog zahvata. – ‘Pobijedila’ sam čipku
prije operacije, postala sam mirnija, punija u nutrini duše.
Od
tada je prošlo dosta vremena i došlo je vrijeme realizacije
natpisne ploče. Čipku je valjalo prenijeti na fotografiju, a
želja načelnice je bila da isto takva čipka bude i ukras jedne od
općinskih prostorija.- Želja joj je bila da je prodam Općini.
Rekla sam, dobro, dogovorit ćemo se. S obzirom na to da ja velike
komade čipke izrađujem po narudžbi, koliko to sad
naplatiti? – govori Magica te nastavlja:
– I sad ja razmišljam ovako, kad sam toliko čipki poklonila , pa
zašto ne bi onda u novim općinskim prostorijama bila izložena
moja čipka kad je već odabrana za natpisnu ploču. Takvi radovi
ostanu zapaženi.
Naravno da je načelnica bila iznenađena, a i oduševljena kad sam
rekla da ju poklanjam Općini – rekla je s ponosom i za kraj
dodala:
– Bit će to ostavština uza sve ono što sam nekad besplatno radila
za Općinu. Konačno, to je kulturna baština i to treba znati
cijeniti. Sretna sam što mogu izrađivati, a time i
promovirati našu Svetomarsku čipku koja je sve prepoznatljivija i
što moja čipka krasi mnoge urede. Jer ako misliš samo na profit
nećeš daleko dospjeti. Svaki novi motiv meni je izazov i to
radim a i poklanjam sa srcem.