Varaždinski ExaByte počeo je proizvoditi – termovizijske kamere za mjerenje temperature.
Dio tvrtki okrenuo se zbog pandemije koronavirusa na
proizvodnju zaštitnih sredstava, pa šiju maskice od raznih
materijala, sklapaju prozirne vizire i pregrade, miješaju otopine
za dezinfekciju… Zanimljivo zvuči podatak da je i jedna IT
tvrtka tu pronašla nišu i uključila se u globalnu borbu protiv
širenja zaraze.
Varaždinski ExaByte počeo je proizvoditi – termovizijske kamere
za mjerenje temperature.
Odluka je pala
– U ovoj posebnoj situaciji koja nas je pogodila zbog pandemije
COVID-19 odlučili smo naše bogato programersko znanje i iskustvo
uposliti za novi side-projekt istraživanja i razvoja korištenjem
najnovije IT tehnologije. Projekt je vrlo koristan u sprečavanju
širenja virusa, zaštiti zdravstvenih djelatnika, ali i u mnogim
drugim djelatnostima. U razgovoru s kolegom liječničke struke
prepoznali smo jedno od zabrinjavajućih “uskih grla” i “kritičnih
točaka” u doba pandemije, a to je potreba kontrole tjelesne
temperature velikog broja osoba. Trenutačno se kod nas mjerenje
temperature obavlja beskontaktnim digitalnim toplomjerima, no ta
tehnologija nije dorasla potrebama u vrijeme ovakve pandemije.
Kad se takvim ručnim mjerenjem želi provjeriti temperatura svake
osobe koja dolazi na mjesto u kojem boravi velik broj ljudi, na
primjer u bolnicama, domovima zdravlja, tvornicama, školama i
vrtićima, nastaje više problema. Kao prvo, to je visoki rizik za
prenošenje bolesti na osobu koja obavlja mjerenje. Naime,
mjerenje beskontaktnim toplomjerima obavlja se na svega tri do
pet centimetara udaljenosti od čela osobe kojoj mjerimo
temperaturu. Time izlažemo osobu koja mjeri temperaturu na manje
od metar udaljenosti od potencijalno zaražene osobe – objašnjava
direktor Bernard Toplak.
Mjerenje ručnim toplomjerom, usto, može dovesti i pogrešnih
rezultata ako se toplomjer ne koristi na ispravan način, pa može
doći do odstupanja i do čak dva Celzijeva stupnja.
– Većina domaćih bolnica za potrebe provjere temperature podigla
je mobilne šatore, mjerenja temperature obavljaju se na osobama
pothlađenog čela i na otvorenom prostoru. To nikako nije u skladu
sa specifikacijama i uputama proizvođača za točno mjerenje.
Beskontaktni toplomjeri dizajnirani su i kalibrirani za
korištenje na sobnim temperaturama – napominje.
Uređaji dostupni u Hrvatskoj tijekom ožujka i travnja, temeljeni
na nadzornim kamerama s noćnim načinom rada, stajali su, tvrdi,
od 18.000 do 26.000 eura, pa i više, što im je bila dodatna
motivacija da nešto poduzmu.
– Odlučili smo napraviti rješenje jednake ili veće kvalitete, a
cjenovno bitno pristupačnije. Sad su cijene istih sustava drugi
ponuđači upola snizili, no cijene su i dalje nekoliko desetaka
tisuća kuna. U prisnoj suradnji s renomiranim proizvođačem
kvalitetnih specijaliziranih termovizijskih kamera, od početka
ožujka razvijamo softver temeljen na konceptu umjetne
inteligencije za brzo grupno kontroliranje tjelesne temperature
korištenjem termovizijske kamere i referentnog toplinskog tijela,
tzv. black bodyja. I uspjeli smo, imamo sustav koji je osjetno
jeftiniji od konkurentskih, a ujedno je i mnogo jednostavniji za
korištenje, mobilan i jednostavan za montažu. Naš sustav se od
drugih prije svega razlikuju po tome što je razvijan baš za
mjerenje tjelesne temperature. Kamera je namijenjena za mjerenje
temperature, a ne za “noćno gledanje”, pa inzistiramo da se
koristi black body uređaj kako bi mjerenje bilo vrlo precizno –
kaže Toplak.
Koriste preciznu infracrvenu kameru razvijenu za mjerenje
temperatura u industriji, poput nadzora strojeva i postrojenja
zbog pregrijavanja, zaštitu od požara, nadzora
elektroinstalacija, transformatora i sličnog. Kamera je visoke
rezolucije i preciznosti, što omogućava veliku preciznost i na
udaljenosti većoj od četiri metra. Zato je, ističe, sustav
idealan za postavljanje na ulaze u bolnice, domove zdravlja,
tvornice, škole, vrtiće, prostore, čekaonice javne uprave i druge
prostore u kojima boravi veći broj osoba.
Osim kamere, drugi ključan element je referentni izvor topline,
već spomenuti black body, čije korištenje ima široku standardnu
primjenu za umjeravanje infracrvenog efekta optički sustava,
umjeravanje infracrvenih detektora i instrumenata infracrvenog
zračenja. Sustavi koji ne koriste black body ne mogu, tvrdi,
postići zadovoljavajuću preciznost podložnu vanjskim utjecajima
kao što su propuh, povjetarac i promjene temperature okoline.
– Naš softver se devet puta u sekundi rekalibrira korištenjem
black bodyja, i imamo preciznost s odstupanjem maksimalno od plus
ili minus 0,3 stupnja na četiri do pet metara udaljenosti. Srce
našeg sustava je softver baziran na algoritmima umjetne
inteligencije. Gradimo ga na našem dugogodišnjem velikom
iskustvu, ali i na bogatom iskustvu našeg partnera, tvornice
infracrvenih senzora i industrijskih preciznih kamera za mjerenje
temperature – otkriva Toplak.
Softver, uz ostalo, u realnom vremenu prikazuje infracrveni
videoprikaz, naprednim algoritmima umjetne inteligencije
infracrveni real-time video neprekidno traga za oblicima ljudske
glave i nakon prepoznavanja u predjelu čela mjeri najtopliju
točku. Može po potrebi čak i pohraniti fotografiju situacije u
trenutku kad se uključi alarm za previsoku temperaturu. Može
obaviti devet mjerenja u sekundi. Rezolucija je toliko visoka,
kaže, kao da istovremeno mjerite sa 76.800 toplomjera. Nudi
privatnost.
– Opća bolnica Varaždin dobila je prva na korištenje naš
prototip. Povratne informacije liječnika i medicinskog osoblja
bile su odlične. Međutim, nisu se još odlučili kupiti naš sustav,
već su se zadovoljili s dva seta nadzornih kamera koje su dobili
kao donaciju. Interesa na tržištu ima, osobito otkad se broj
oboljelih počeo povećavati. Primijetili smo da mnogi traže neko
jeftino rješenje, onako forme radi, i nisu baš zainteresirani za
to je li rješenje ispravno i korisno. Nadam se da će domaće
tvrtke ipak preferirati domaći proizvod – kaže Toplak koji vodi
tvrtku koja djeluje u sektoru razvoja web-aplikacija i news
web-portala, iznajmljivanjem i održavanjem servera, te sustavima
za digitalnu distribuciju glazbe.
Klijenti su im veliki domaći trgovački lanci, novinske kuće i
državne institucije i ustanove. Kakva je, pitamo ga, danas
situacija u IT sektoru u Hrvatskoj?
– IT sektor je vrlo zaposlen i u stalnome rastu. Međutim, jako
nas opterećuju nesređene porezne politike, raskupusane regulative
i druge stvari koje na državnoj razini koče gospodarstvo i svima
nam zagorčavaju život. Sve to poduzetnike u ovoj državi ostavlja
u velikoj neizvjesnosti i nesigurnosti. Mi poduzetnici željeli
bismo da nas država pusti da se primarno bavimo svojim poslom,
zarađujemo i plaćamo razumne poreze. Dobrim poduzetnicima ne
treba država ništa davati, nikakve poticaje ne trebamo, samo neka
nas rastereti papirologije, suvišnih nameta i malignih posjeta
raznoraznih inspekcija. Trebamo nekoliko glavnih poreza, da znamo
točno kad i što trebamo platiti, i neka nas puste da radimo i
razvijamo svoj posao – poručuje Toplak.
Informatiku u osnovnu škole
IT sektor ima tu veliku prednost da se bez problema može raditi
na daljinu. Tvrtka može imati sjedište i izvan Hrvatske pa tako
poslovanje može obavljati u sređenijim državama koje su,
napominje, prijateljski nastrojene prema gospodarstvu.
Pandemija je dosta utjecala i na poslovanje IT sektora, no velika
većina uspijeva se održati. No IT sektor svoje usluge pruža
drugim gospodarskim sektorima pa se vrlo brzo problemi iz tih
sektora, poput ugostiteljstva i turizma, preliju i na njih.
Država nastoji potaknuti mlade da se školuju za informatički
sektor. Kakva je situacija na tržištu radne snage u toj branši?
– Zaista ne razumijem zašto informatika nije već odavno dio
stalnog osnovnoškolskog obrazovanja, kao u razvijenim zemljama!
Već imamo prijepore je li važnija informatika ili duhovno
naukovanje. A znamo koliko nam je IT sektor veliki potencijal i
sve bitniji čimbenik izvoznog segmenta BDP-a. To se pod hitno
mora primijeniti. Imamo veliki problem s nedostatkom IT kadrova.
Visokoškolske institucije ne produciraju dovoljno dobrih novih
djelatnika koji bi mogli odmah krenuti s radom. Tu još ima jako
puno prostora za poboljšanja u višem i visokom školstvu, da počnu
stvarati nove IT stručnjake sa zaista iskoristivim znanjima, a ne
da se školuju po 20 i više godina starim kurikulumima –
zaključuje Toplak.