'Uvjerljivo raste potrošnja lijekova za smirenje. I domaći i inozemni pokazatelji govore o pojačanoj potrošnji alkohola, duhana i marihuane'
Posve je jasno da promjena načina života zbog pandemije djeluje
na psihu svih nas, izjavio je nedavno ministar zdravstva
Vili Beroš, potvrdivši ono što psiholozi i
psihijatri najavljuju. Istraživanja će tek uslijediti, no u
praksi se posljedice već pokazuju.
Anksiozno-depresivne smetnje zbog zdravstvene krize u porastu su,
i to ne linearno, nego su njihove krivulje puno strmije,
upozorava psihijatrica dr. Ivana Kekin s Odjela
za kognitivne poremećaje i komorbidna stanja s intenzivnom skrbi
Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb. Kod
onih koji otprije boluju od tih smetnji one se aktiviraju i
intenziviraju, a javljaju se i kod osoba koje prije nisu imale
tih teškoća.
Problemi i kod mladih
Povećava se anksioznost, osjećaj neizvjesnosti,
besperspektivnosti, strah od gubitka posla, strah od siromaštva.
Javljaju se problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, što
smanjuju funkcionalnost. Kronične psihosomatske boljke poput
gastritisa, hipertireoze, hipotireoze, lumbosakralnih tegoba
intenziviraju se. Uvjerljivo raste potrošnja lijekova za
smirenje. I domaći i inozemni pokazatelji govore o pojačanoj
potrošnji alkohola, duhana i marihuane – navodi dr. Kekin.
Među pacijentima iz Zagreba ima ih s dodatnih teškoćama zbog
potresa. – Baš mi je došla žena koja nakon potresa ne
funkcionira, liježe u trenirci i ne spava po cijele noći –
dodaje. Zanimljiva je razlika koja se vidi na pacijentima sada,
kada se pandemija ponovno razbuktala, u odnosu na prvotni
lockdown u ožujku i travnju. Povratak pandemije prilično nas je
izbezumio. – Ljude naročito izbezumljuju neujednačene poruke i
nekonzistentnost, npr. prvo ne treba maske, pa treba, to ulijeva
veliki osjećaj nesigurnosti. U vrijeme lockdowna stroga su
pravila ljudima ulijevala osjećaj kontrole, tada su se držali
čvršće – opisuje dr. Ivana Kekin.
U pandemiji je sav naglasak na fizičkom zdravlju, dosad se
psihičko zdravlje praktički zanemarivalo. Nastavi li se
zanemarivati psihičke učinke pandemije na populaciju, nećemo
imati samo porast problema s već bolesnim ljudima nego će se novi
psihički problemi javiti kod različitih kategorija: kod mladih
koji neće moći ići u školu, kod starijih koji će se teško nositi
s izoliranošću… – Psihičko zdravlje vuče niz drugih problema, a
toga nismo dovoljni svjesni. Ljudi nisu svjesni da narušeno
psihičko zdravlje utječe na volju, na kogniciju, da daleko
slabije funkcioniramo ako nam je ono narušeno – podsjeća dr.
Ivana Kekin.