Otprilike za tri godine hrvatski građani u svojim novčanicima mogli bi imati isključivo jedinstvenu europsku valutu. Što to znači za plaće, poduzetnike, ali i cijene?
Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam 2 te se još dodatno
približila uvođenju eura, što znači da bi za otprilike tri godine
hrvatski građani u svojim novčanicima mogli imati isključivo
jedinstvenu europsku valutu. Što to znači za plaće, poduzetnike,
ali i cijene?
“Na putu za euro morat ćemo voditi računa o stabilnosti cijena,
stabilnosti tečaja, državnim financijama”, najavio je
premijer Andrej Plenković.
“Svih 19 mjera smo se obvezali ispuniti do kraja šestog mjeseca.
Mi smo zadnju mjeru ispunili još u prvoj polovici mjeseca
svibnja”, rekao je ministar financija Zdravko Marić.
Uvođenje nove valute, ističu ekonomisti, ima više prednosti nego
potencijalnih mana. Ukida se valutni rizik, a većina kredita i
štednje hrvatskih građana već je u eurima. Moguć je i pad kamata,
a nestat će i trošak mijenjanja iz valute u valutu. S druge
strane, Hrvatska gubi monetarni suverenitet, a očekuje se i
minimalni rast cijena. U susjednoj Sloveniji cijene su skočile za
0,2 posto, piše
dnevnik.hr
“To morate očekivati, malo poskupljenje, ali dobro da je euro.
Kad imate i dugove, dobro da su u eurima. Jedva čekamo da ga i vi
imate, i onda – euro je euro”, kaže nam Milena iz Slovenije.
Plaće građana konvertirat će se po središnjem paritetu koji će
iznositi 7,53450. Dakle, ako vam plaća iznosi 7534 kune i 50
lipa, pretvorit će se u točno 1000 eura.
“Ljudi neće apsolutno ništa izgubiti na svojim plaćama. Taj
paritet je taj s kojim usvajamo euro, odnosno po njemu će se
vršiti konverzija svih kunskih vrijednosti”,
objašnjava Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u
Zagrebu.
Pet mjeseci prije i pola godine poslije usvajanja eura u
Hrvatskoj će morati biti iskazane dualne cijene. U kunama i
eurima, kako ne bi bilo neočekivanih skokova. Uvođenje se očekuje
kroz tri godine, iako je primjerica Litva čekala čak 10 i pol
godina.