Stradalo je više od 1.150 pčelinjih zajednica, a 30 pčelara zbraja direktnu štetu od oko 2,7 milijuna kuna!
Teški su ovo dani za tridesetak međimurskih pčelara koji su preko
noći ostali bez svega u što su ulagali. Prije 14 dana policiji je
prijavljen masovni pomor pčela u tri susjedna sela u Međimurskoj
županiji. Antun na kante broji koliko je mrtvih pčela ovdje
bacio. Kaže stotinjak kila, a bit će još… Jer pomor ne
prestaje, piše RTL.
“To je neki vražji otrov.. ona leti dok može. Bori se za život
kao i čovjek i gdje je uhvati, padne dolje i čeka smrt”, rekao je
pčelar Antun Hruška. Gledaju ih kako se muče, a
ne mogu pomoći.
“Pitanje je što će ostati. Ja se borim da nešto spasim, a Bog zna
kako će završiti. Jer ovo ne prestaje. Kad prestane, možete nešto
možda spasiti, ali dok ugibaju, ugibaju do posljednje i kad vam
ostane šaka pčela unutra, od toga nema ništa. Osuđene su na
propast”, rekao je Hruška.
Preživjelih pčela više nema dovoljno da zajednice opstanu,
objašnjavaju pčelari. Ugibaju i nova legla jer nema tko grijati
košnicu. U pčelinjaku je, tvrde, sada stanje kao u ratu. Nakon
velikog pomora događa se grabež. Na košnice navaljuju tuđe pčele.
Pčelari pokušavaju pomoći, djelomično zatvarajući ulaze u
košnice. Objašnjavaju da pčele osjete kada je neka kultura netom
špricana i na nju ne idu. Imaju teoriju što se dogodilo.
“Zadesila se tamo tijekom špricanja po danu. Kada je pčela već
bila na toj kulturi. Neke su pčele uginule odmah, a dvije trećine
u košnici”, smatra pčelar Alojzije
Friščić.
Policija je napravila očevid. Neuobičajen slučaj, zbog čega
su pomoć morali tražiti od veterinarskog inspektora. Uzorci s
terena prvo su stigli u akreditirani laboratorij Veterinarskog
fakulteta. Na njima je radila profesorica Ivana Tlak
Gajger.
“Uzroci ugibanja pčelinjih zajednica mogu biti različiti. I
istodobno više različitih uzroka u isto vrijeme mogu dovesti do
propadanja pčelinjih zajednica, no u ovom slučaju, gdje imamo
velik broj uginulih pčelinjih zajednica, znakovi upućuju na
otrovanje. Mi sa sigurnošću možemo postaviti sumnju na
otrovanje”, rekla je Tlak Gajger.
Stradalo je više od 1150 pčelinjih zajednica, 30 pčelara zbraja
direktnu štetu od, izračunali su dva milijuna i 700 tisuća kuna.
Tko je i čime otrovao pčele u Međimurju nitko ne zna. Sumnja se
na insekticide, no koje?
Negativni odgovori stigli su iz nekoliko laboratorija, čak i onog
Centra za kriminalistička vještačenja Ivan Vučetić. U Hrvatskoj
se takva analiza, tvrdile su institucije, ne može
napraviti. Cijela je priča došla i do
Ministarstva. Raspravljalo se o tome da uzorke šalju u
laboratorij u Maribor, no danas je ipak pronađen privatni
laboratorij u Zagrebu koji to može napraviti pa možda i
otkriti gdje se krije uzrok pomora, naravno, ako uzoraka ima
dovoljno i ako su u dobrom stanju.
“Sve analize koje bi to potvrdile ne mogu se napraviti u
Hrvatskoj. Ti će uzorci biti upućeni dalje na analizu. Završit
ćemo priču koliko možemo. To je jedini put koji je preostao”,
poručila je ministrica poljoprivrede Marija
Vučković.
U međuvremenu, dio službi odradio je posao. Poljoprivredna
inspekcija nakon pomora pčela obavila je nadzor OPG-ova, u krugu
u kojem se pomor dogodio. Polje poljoprivrednika kod kojeg je ta
inspekcija utvrdila da je 1. lipnja prskao poljoprivrednu
površinu nedozvoljenim sredstvom je zaorano.
Neslužbeno, riječ je o pesticidu koji od travnja više nije na
listi onih kojima se smiju prskati poljoprivredne površine.
Poljoprivrednik je navodno priznao da je pogriješio, neslužbeno
doznajemo kako mu je ostala određena količina sredstva koje je
skupo pa ga je iskoristio da ne propadne. U policiji pak kažu da
je i dalje sporno što nema analize, time ni dokaza da su pčele
stradale baš od toga.
“Ako se ne naprave [analize], koja je to poruka potrošačima
hrane, da li se to može jesti, koja je to poruka
prskaj neće ti se dogoditi ništa? Ovaj događaj
nosi jako puno poruka”, rekao je Željko
Trupković, predsjednik Udruge pčelara Međimurske
županije.
Što je poduzeo DORH, kako planiraju pronaći krivca, što sada
planiraju međimurski pčelari – više u priči Sanje
Čatipović…