U Hrvatskoj dnevno umru 44 osobe više nego što se rodi djece. Boravak u izolaciji donio je i manje razvoda
Barem u Hrvatskoj epidemija COVID-19 nije doprinijela većem broju
umrlih, nego naprotiv – u prva četiri mjeseca ove godine imamo
829 manje umrlih nego lani u istom razdoblju. Zbog karantene
imamo i 854 razvoda manje nego lani jer je u prva četiri mjeseca
ove godine kod nas zabilježen tek 1131 razvod, što je i očekivano
jer se ljudi zbog karantene nisu ni mogli razvoditi. Također,
imamo i manje rođene djece, a i to je, nažalost, očekivano zbog
stanja u društvu, iseljavanja mladih i sve starijeg stanovništva
u zemlji.
Najviše umrlih u siječnju
Od siječnja do kraja travnja u Hrvatskoj je umrlo 18.542 ljudi,
dok je lani u istom razdoblju umro 19.371 hrvatski građanin. Kad
se usporedi broj umrlih po mjesecima, zanimljivo je da je ove
godine u siječnju i veljači bilo manje umrlih nego lani, a u
ožujku i travnju ih je bilo više umrlih. No, ne može se reći da
je u ožujku i travnju bilo više umrlih isključivo zbog korone jer
je dosad od korone umrlo 103 ljudi, a samo u travnju ove godine
smo imali 286 umrlih više nego lani.
Inače, kao i dosadašnjih godina najveći broj ljudi umire u
zimskim mjesecima pa smo i ove godine imali najviše umrlih u
siječnju, njih 4987, no, ipak ove godine je umrlo u siječnju
gotovo 800 ljudi manje ili, preciznije, njih točno 790 manje nego
u siječnju lani. Dok je trajala karantena, i sam predsjednik
Zoran Milanović mislio je da je otkrio “toplu
vodu” kad je iznio podatak da je u siječnju 2017. umrlo 6500
ljudi iščuđavajući se kako to nikoga nije zabrinulo iako je o
tome već pisano. Stručnjaci znaju da različiti broj umrlih po
godinama varira zbog “oscilacija smrtnosti”.
– Najviše ljudi kod nas umire u zimskim mjesecima i, ako je zima
intenzivnija, to se odražava i na veću smrtnost ljudi, koja je
posljedica i različitih bolesti. Kriza zbog korone nije jako
utjecala na veću smrtnost u ožujku i travnju ove godine. Također,
smrtnost ljudi u nekoj godini ovisi i o ulasku tzv. brojnih baby
boom generacija poslije 2. svjetskog rata u životnu dob koja sa
sobom nosi veći rizik smrtnosti – govori demograf Stjepan
Šterc. Ističe da, nažalost, u Hrvatskoj dnevno umru 44
osobe više nego što se rodi djece. Inače, u broj umrlih koje
bilježi DZS, kako su nam rekli, ubrajaju se i smrtno stradali u
prometnim nesrećama. Kad je riječ o broju rođenih, u prva četiri
mjeseca ove godine rođeno je 11.645-ero djece ili njih 324-ero
manje nego u istom razdoblju lani. Inače, kod nas se najviše
djece rađa u rujnu, srpnju i kolovozu. Šterc napominje da je
manje rođene djece, nažalost, očekivano i zbog situacije u
društvu i gospodarstvu, ali i zbog starenja hrvatskog
stanovništva.
Razvodi nakon karantene?
Boravak u izolaciji donio je i manje razvoda, pa smo u prva
četiri mjeseca ove godine imali tek 1131 razvod, a lani ih je
bilo 1985. No, bit će zanimljivo vidjeti hoće li nakon izlaska iz
karantene i broj razvedenih porasti kao u nekim drugim zemljama.
Inače, u Hrvatskoj se najviše ljudi dosad razvodilo nakon
novogodišnjih praznika i godišnjih odmora.
