Inflacija ubrzava najvećim dijelom zbog skuplje hrane mesa i voća
Ubrzanje inflacije koje se bilježi u Europi većim je dijelom
uvoznog karaktera, kao reakcija na ponudu i potražnju za hranom
na svjetskim robnim burzama. Tijekom prošle godine najveći
utjecaj na cijene hrane imala je afrička svinjska kuga koja je
2019. godine poharala kineski stočni fond, nakon čega su Kinezi
pokupovali gotovo sve svjetske zalihe svinjskog mesa, a cijena
svinjetine u toj se zemlji udvostručila. Na toj bolesti
profitirali su i mnogi europski uzgajivači svinja koji su sav
svoj višak plasirali u Kinu, što je lančano utjecalo i na
poskupljenje svinjskog mesa u Europi.
Prema Eurostatu, jedino je Norveška na početku ove godine u
odnosu na prošlu zabilježila pad cijene svinjskog mesa za oko pet
posto, dok je u većini drugih država svinjsko meso znatno
skuplje, u prosjeku na razini EU 11,5 posto. Hrvatska se našla u
skupini od osam zemalja u kojima je svinjetina poskupjela između
18 posto u Hrvatskoj, 19 posto u Češkoj, 24 posto u Sloveniji, 25
posto u Poljskoj, 28 posto u Slovačkoj i Mađarskoj do 32 posto u
Bugarskoj.
U većini istočnoeuropskih zemalja bilježi se dvoznamenkasto
poskupljenje svinjskog mesa, koje nije zaobišlo ni Hrvatsku koja
ga godišnje uveze oko 90 tisuća tona. Hrvatska bi prema svim
prirodnim predispozicijama trebala biti na popisu zemalja koje ne
moraju uvoziti barem meso, no domaći je uzgoj svinja dovoljan tek
za 60 posto domaće potrošnje. Hrvatska godišnje uveze oko 150
tisuća tona svih vrsta mesa i mesnih prerađevina. Domaći
proizvođači svinja nadaju se da će globalni poremećaj na tržištu
svinjskog mesa i njima dati vjetar u leđa. Godišnje se kod nas
uzgoji oko 800 tisuća tovljenih svinja, za razliku od prije tri
desetljeća kada je svinjski stočni fond brojio oko dva milijuna
životinja.
Stručnjaci ne vjeruju da će u nekom srednjem roku doći do
stabilizacije cijena svinjskog mesa jer se procjenjuje da se lani
uzgoj svinja u Kini prepolovio pa ta zemlja može progutati sve
moguće viškove u svjetskoj proizvodnji. Njih u Europskoj uniji
zasad nema jer je zbog manjeg širenja bolesti i na Stari
kontinent zabilježeno smanjenje svinjskog stočnog fonda za oko
1,5 posto. Na sve, dakako, treba dodati i nove probleme vezane za
koronavirus. Prije nego što je došlo do izbijanja koronavirusa,
samo u siječnju svinjsko je meso poskupjelo u odnosu na prosinac
za petinu, a inflacija u toj zemlji bila je najveća u posljednjih
devet godina! U veljači je, navodi FAO, svjetska agencija za
hranu došla do laganog pojeftinjenja hrane, i to opet zbog Kine i
smanjene potražnje iz te zemlje te problemima s dostavom robe u
kineske luke.
FAO u svom indeksu hrane navodi je zbog veće ponude u siječnju
pala cijena biljnog ulja za desetak posto, za oko jedan posto su
bile i niže cijene žitarica, no poskupio je šećer 4,5 posto zbog
smanjenje proizvodnje u Indiji i Tajlandu. Zbog smanjene
proizvodnje mlijeka u Australiji skuplji su mliječni proizvodi
oko četiri posto, dok je zbog manje potražnje iz Kine u veljači
pojeftinilo i meso oko dva posto.
U Hrvatskoj je na rast potrošačkih cijena hrane na godišnjoj
razini na 3,4 posto utjecalo i poskupljenje voća za oko 12 posto.
Iznad prosjeka se i u Hrvatskoj i na razini Europske unije
povećavaju cijene usluga, od frizerskih do raznih drugih, što je
povezano s manjkom radne snage u pojedinim obrtničkim uslugama
koji se sve više osjeća i u Hrvatskoj.
U nedostatku preciznijih podataka o stvarnoj potrošnji ekonomski
analitičari pokušavaju otkriti hoće li širenje virusa po Europi
utjecati na navike potrošača. Indeks potrošačkog sentimenta za
EU, koji je potkraj veljače objavila Europska komisija, pokazao
je da se do završetka tog istraživanja strah od širenja virusa
nije proširio među građanima. Kako je evidentno da će izolacija
sredina u kojima se pojavio virus utjecati na proizvodnju, sve se
nade sada usmjeravaju na potrošače i njihove navike.