Inicijativa ne smatra vaučere najboljim rješenjem. Zauzima se za uvođenje svojevrsne kreditne kartice kojom bi korisnici mogli kupiti sve potrepštine koje su obiteljima potrebne, bez mogućnosti podizanja gotovine
Nakon što su proteklog tjedna razgovarali s međimurskim županom
Matijom Posavcem, a tijekom ovog tjedna s
predsjednikom Županijske skupštine Mladenom Novakom i ministricom
Vesnom Bedeković, predstavnici inicijative “Za
normalan život” novinare su upoznali s rezultatom tih razgovora.
Hrvoje Šlezak u njihovo je ime želio poručiti da
im je primarno osigurati kvalitetan suživot.
– Naša inicijativa ni na koji način nije usmjerena protiv romske
nacionalne manjine. Mi doista želimo normalan i kvalitetan
suživot u Međimurskoj županiji. U našu inicijativu uključeni su i
predstavnici romske nacionalne manjine što potvrđuje da
zajednički stremimo boljem suživotu. Protivimo se neradu
institucija koje, do danas, nisu odradile svoj dio posla za koji
su nadležne, poručio je Šlezak.
Izrazio je zadovoljstvo sastankom s predsjednikom Skupštine
Međimurske županije Mladenom Novakom, s kojim su
se susreli u srijedu, rekavši da je podržao njihovu inicijativu
za održavanjem tematske sjednice Županijske skupštine o ovoj
problematici. Manje je zadovoljan reakcijom na prijedlog o
organizaciji javnih radova od strane županije, što i postojeći
zakon omogućuje, a pojedine općine ih i provode.
– Predsjednik Županijske skupštine nije nam dao konkretan odgovor
na ovo pitanje, pa ćemo mi i dalje inzistirati na donošenju takve
odluke na jednoj od predstojećih sjednica. Ne bude li išlo
drugačije spremni smo i na pokretanje lokalne referendumske
inicijative, najavio je Šlezak. Osvrnuo se i na jučerašnji
sastanak s ministricom demografije, obitelji, mladih i socijalne
politike Vesnom Bedeković.
– Bio je to vrlo konstruktivan razgovor u kojem smo pohvalili
predloženih sedam točaka utanačenih na njenom sastanku s
međimurskim županom Matijom Posavcem i drugim predstavnicima
lokalne samouprave. Imamo informaciju da je primjena nekih od tih
točaka već započela, odnosno da je pokrenut kvalitetniji nadzor
nad namjenskim korištenjem sredstava socijalne pomoći, rekao je
Šlezak.
Naveo je da inicijativa ne smatra vaučere najboljim mogućim
rješenjem, već se zauzima za uvođenje svojevrsne kreditne kartice
kojom bi korisnici mogli kupiti sve potrepštine koje su
obiteljima potrebne, bez mogućnosti podizanja gotovine.
Šlezak je govorio i o prijedlozima inicijative za izmjene i
dopune Zakona o socijalnoj skrbi. Tako se zauzimaju da pravo na
zajamčenu minimalnu naknadu zdravim i radno sposobnim osobama
bude ograničeno na najdulje godinu dana. Unutar tog perioda puni
bi se iznos primao prvih 6 mjeseci, a potom u postotku postepeno
smanjivao do isteka tog roka. Za one koji su zavedeni u kaznenoj
ili prekršajnoj evidenciji ova bi se naknada isplaćivala u
naravi, a jedinice lokalne samouprave dva puta godišnje bile bi
dužne organizirati javne radove za svakog radno sposobnog samca
ili člana kućanstva.
Član Vijeća romske nacionalne manjine Općine Pribislavec
Biserko Horvat podržao je ovakve prijedloge.
– Zahvaljujem inicijativi što se usudila otvoriti Pandorinu
kutiju i započeti raspravu o problemima koji postoje već 20
godina. Mi tražimo samo jedno, a to je da se mladi, radno
sposobni Romi zapošljavaju. Samo ćemo ih tako poticati na rad te
time rasteretiti državni proračun i porezne obveznike. Socijalnu
pomoć trebaju primati samo stari i nemoćni. Ako u većinskoj
zajednici mogu raditi ljudi koji imaju 50, 60 godina, onda mogu i
Romi koji imaju 20 ili 30 godina privređivati i živjeti od
samostalnog rada. Mi smo za promjene i mi to želimo, rekao je
Horvat.
Na njega se nadovezao Josip Balog iz Udruge Roma
Međimurja.
– Zar je bilo potrebno da se dogodi tragedija da se institucije
pokrenu, zapitao se. –Unatoč tome mi ih ne želimo optuživati,
nego im želimo poručiti da svoj posao ne rade kako treba. Dosada
nisu imali nimalo sluha za inicijative koje smo pokretali, a sada
se o svemu tome, nakon što se u proteklih 20-30 godina guralo pod
tepih, napokon govori i na nacionalnoj razini. Obrazovanje i
zapošljavanje jedina su rješenja za integraciju i socijalizaciju
i to mora biti naš prioritetni cilj. U sve te dogovore trebaju
biti uključeni i predstavnici romske zajednice, ali apeliram da
se ne dozvoli da gospodari života i smrti naše zajednice, koja u
Međimurju želi normalan suživot sa svojim susjedima, budu nekakvi
emisari iz Zagreba, naglasio je Balog.
Načelnik Općine Selnica Ervin Vičević zadovoljan
je što su se konačno počele primjenjivati postojeće zakonske
odredbe.
– Zakone koji su i dosada postojali nitko nije primjenjivao i
posebno je važno što se to sada promijenilo. Problem je i to što
davanja obiteljima dolaze iz triju različitih ministarstava, pa
bi uvođenje kreditne kartice za prehranu, higijenske potrepštine,
lijekove i slično bilo uistinu najbolje rješenje, istakao je
Vičević koji smatra da je sada prioritetno u romskim naseljima
riješiti problem oružja, ali i istražiti kako su neki pojedinci u
njima stekli imovinu kojom raspolažu.
Podršku inicijativi izrazio je i Alen Pancer,
jedan od organizatora prosvjeda “Za normalan život” koji je
početkom lipnja prošle godine održan u Čakovcu.