- U relativno lošoj godini, naši medovi su imali kvalitetu, što je prepoznato na Državnom ocjenjivanju u Osijeku, gdje je Međimurski bagremov med ocijenjen kao najbolji u Hrvatskoj, naglasio je Željko Trupković, predsjednik Agacije.
Treće nedjelje veljače, jučer 16. dana najkraćeg mjeseca u godini, u restoranu trgovačkog centra KTC u Čakovcu, svoju redovnu Godišnju skupštinu održala je Udruga pčelara Međimurske županije ‘Agacija’, kojoj je nazočilo dvjestotinjak pčelara i njihovih prijatelja.
Izvješće o radu udruge u 2019. godinu podnio je Željko Trupković, njezin predsjednik, koji je u prvom dijelu izvijestio o događanjima u prirodi koji su utjecali na život pčela i kasnije medovne prinose. Potom je govorio o aktivnostima udruge od kojih su vrlo značajna sudjelovanja na raznim ocjenjivanjima, izložbama i sajmovina gdje su međimurski medovi pobrali uspjehe. Sa zadovoljstvom je ustvrdio kako je Međimurski bagremov med najbolji 2019. u Hrvatskoj.
– U relativno lošoj godini medovi članova ‘agacije’ bili su odlični. Dražen Bogdan sa svojim medom bio je šampion bagremovog meda na Državnom ocjenjivanju u Osijeku, kao i međimurskog ocjenjivanja. A Pčelartsvo Trupković je bilo ukupni pobjednik i šampion bagremovog meda na najvećem Međunarodnom ocjenjivanju u Hrvatskoj u Zagrebu (Zzzagimed), naglasio je predsjendik Trupković.
Treba zasaditi pitomi kesten i biljku facceliju
U nastavku skupštine prvi čovjek međimurskog pčelarstva Željko Trupković je predstavio Program rada udruge za 2020. godinu koji je sličan lanjskome, a u prvom planu bit će obilježavanje Svjetskog dana pčela koji će se održati u Zgradi Sheier u Čakovcu. U nastavku skupštine bilo je govora o poteškoćama na koje pčelari nailaze, o mogućnostima dobivanja određenih poticaja, jeftinijeg motornog goriva i olakšica, kao i o potrebi izrade članskih iskaznica.
Bilo je puno govora o problemu koji se javlja kao ogroman a to je ‘nestanak livada’, problem koji udruga sama neće moći riješiti, te je članica udruge Marija Pepelko rekla kako će se trebati obratiti Međimurskoj županiji i županu Matiji Posavcu kako bi se iznašlo rješenje u vidu financiranja kupnje sjemenja jedne vrste biljke (faccelija).
Goran Heđa, pčelar iz plejade mladih iz Slakovca, govorio je o potrebi sadnje pitomog autohtonog kestena, kako bi se nadoknadio manjak, koji u naravi znači i nedostanost vrlo cijenjenog kestenovog meda. Predstavljene su novosti kod košnica i vrcanja, a susret je završio zajedničkim objedom svih sudionika.