Iskoristili smo prošlotjedno kolinje i složili međimurski prezvušt, a sve trenutke ili djelovanja zabilježili smo fotoaparatom
Svi sastojci koji čine tradicionalni međimurski prezvušt su iz domaćeg dvorišta, osim paške soli. Prezvušt nije niti tlačenica, niti švargl, niti prezmušt, jer stvaran je u vrijeme kada su ovi dijelovi Hrvatske bili dio Austro-ugarske monarhije i kada je u većini stvorena kulinarika kakva se nalazi još u slovenskom Prekmurju, mađarskom Pomurju i austrijskom Gradišću.
Potaknuti snažnom željom da čitateljstvu našeg portala eMedjimurje, nakon međimurske autohtone žganice približimo jednako tako autohtoni međimurski prezvušt, iskoristili smo prošlotjedno kolinje i složili međimurski prezvušt, a sve trenutke ili djelovanja zabilježili smo fotoaparatom.
Istina, nije kao u primjeru žganice video uradak kojeg su naši čitatelji obilato konzumirali (čitali), ali sigurni smo kako će te čitanjem ovih redaka osjetiti blagodat konzumiranja ovog autohtonog prostora s ovih, možemo reći isto tako autohtonih prostora, koji je stvoren od sastojaka iz našeg dvorišta, osim paške soli, koja je neizostavni uljez i to kvalitetan. Na projektu međimurski prezvušt radili su iskusni mesar tradicionalist Franjo Šela, sušitelj prezvušta Ivan Premuš, kuharica Marija Šela i potpisnik ili autor ovog napisa i domaćin cijelog procesa. Svinja je uzgojena u našem dvorištu, a postupanje je išlo ovim redom.
Sve sastojke rukama smo dobro promiješali
Kod klanja svinje izuzeli smo glavu, želudac, bubrege, kožu i
određene dijelove mesa.
Želudac smo kvalitetno isprali i oprali te ga stavili u posudu,
te na njega stavili nekoliko režnjeva češnjaka i luka i ostavili
tako preko noći. Glavu smo razdijelili na nekoliko komada te ju
nasolili i stavili u posudu na pacanje ili rasoljenje dva dana,
zajedno s kožicama, bubrezima, jezikom, ušima i mesom.
Dva dana nakon kolinja započeli smo spravljati prezvušt. Prvo smo
u vreloj vodi u koju smo dodali malo soli skuhali glavu i sve
druge sastojke. Kada se meso počelo odvajati od kostiju glave i
sve druge sastojke izvadili smo i samo malo ohladili. Uslijedilo
je rezanje sastojaka na rezance širine oko jednog centimetra, te
dodavanje začina. A začini su paška sol, tučena ili tucana ljuta
paprika, slatka paprika, mljeveni crni papar, malo sitno
narezanog češnjaka i malo vode u kojoj su se sastojci kuhali.
Kada smo sve narezali i dobro promiješali, započelo je punjenje
želuca, kojeg smo pred punjenje oprali od paca ili rasola.
Dobro potlačeni prezvušt, sušili smo u dimu
bukovine
Kada smo želudac dobro napunili, rupe smo zatvorili čavlima i
povezali špagom, kao nekada, a ne šnalama ili slično. Stavili smo
ga u kotao gdje je u vreloj vodi nekoliko minuta provrijao.
Izvadili smo ga te ga stavili na predviđeno mjesto gdje će se
prešati ili tlačiti (otuda vjerojatno i naziv za tlačenicu).
Metalnom iglom na nekoliko smo ga mjesta izbušili kako bi iz
njega izašao zrak te istekli viškovi sokova. Na želudac smo
stavili hrastovu dasku, kuhinjsku krpu i na sve zajedno teške
kamene cigle. Tako je tri dana želudac bio pod terhom (teretom),
a kada smo terha skinuli imali smo lijepo oblikovani prezvušt.
Malo smo ga pobrisali suhom krpom, na špage kojima smo ga vezali
stavili smo metalnu polugu i stavili u sušaru.
Ostavili smo ga da se jedan dan dobro rashladi i umiri, a potom
smo ga razrezali na željene komade i konzumirali. Strogi kada je
u pitanju ocjenjivanje domaći proizvoda, ustvrdili smo kako smo
stvorili upravo ono što smo željeli. Dobro stisnuti
prezvušt, lagano prožet žestinom tučene ljute paprike i blaženim
okusom češnjaka. Kožice su savršeno povezale sve sastojke te
prezvušt osim okusa, obiluje ljepotom izgleda.
Poslužili smo ga uz crveni luk, kisele krastavce, ukiseljene
klipiće kukuruza i feferone.
Prije nego smo u ruke uzeli raženi domaći kruh koji se
fantastično sljubljuje s prezvuštom, aperitirali smo domaćom
kruškovom žganicom koju smo krstili Kraljicom Hrvatske.
Napominjemo ili savjetujemo onima koji će htjeti ovim našim
načinom spremiti prezvušt, kako je dobro da svinja bude malo
starija, barem godinu dana. Jer, premlado meso i mladi želudac
neće dati zadovoljavajuću kakvoću i zrelost, što je kod prezvušta
jako bitno.
Otkrivamo i kako smo konzumirajući ovaj naš prezvušt konzumirali
Zeleni silvanac Alojza Tomšića i Kerner Josipa Turka. Bila je to
bajkovitost stvaranja i konzumiranja autohtonog međimurskog
prezvušta i ostvarenje želje ili cilja, očuvanja tradicije
međimurskog sela.
