- Svake godine nam donesete puno toga fino i dječica s našeg odjela su sretna i zahvalna kad mogu mazati ove vaše fine proizvode na kruh - rekao je doktor Igor Šegović
Nastavljajući tradiciju, započetu prije 6 godina, predstavnici Udruge pčelara Međimurske županije “Agacija” danas su donirali obilje svojih proizvoda Odjelu pedijatrije Županijske bolnice Čakovec. Tajnik udruge Ivan Šopar rekao je da ih nastavak ove lijepe tradicije iznimno raduje.
– S velikom radošću i veseljem svake godine dolazimo ovamo, jer su djeca naše najveće nacionalno blago. Ako nemamo djece ne možemo računati na neki napredak – istakao je Šopar ukazavši na koristi meda za najmlađe.
– Svojevremeno je vladala fama da djeci smeta med. Nije dobro da se med uzima kad se radi o novorođenčadi, ali može ga se koristiti nakon nekoliko mjeseci, ponajbolje nakon navršene prve godine života. Med nije samo hrana nego i lijek, a to mogu i osobno potvrditi, jer sam unatoč svoje 82 godine još uvijek fit, pohvalio se. Primajući donaciju Igor Šegović dr.med.specijalist pedijatrije i subspecijalist dječje gastroenterologije zahvalio je na proizvodima visoke kvalitete koji se na Odjelu pedijatrije koriste za zdravu prehranu malih pacijenata.
– Svake godine nam donesete puno toga fino i dječica s našeg odjela su sretna i zahvalna kad mogu mazati ove vaše fine proizvode na kruh. Naravno, ponekad i naše malo “ukrade” da nam posao bude ljepši i slađi. Svi znamo da je med zdrav tako da ga preporučamo i djeci i odraslima, a mi ga koristimo za jačanje imuniteta i cijelog organizma pogotovo u zimsko vrijeme kad ima sve više respiratornih infekcija – rekao je Šegović.
Međimurski med visoke je kvalitete, što potvrđuje i činjenica da su među doniranim proizvodima bili i oni koji su na ocjenjivanju Agronomskog fakulteta iz Zagreba osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje. Ipak, tajnik Šopar ističe da su pčelari suočeni sa sve više problema.
– Ova je godina za nas, nažalost, bila ispodprosječna. Imamo problema s kontaminacijom tla, jer je Međimurje gusto naseljeno, a poljoprivredna proizvodnja intenzivna s velikom primjenom i potrošnjom pesticida čime ne možemo biti previše. Imamo problema i s pčelinjim bolestima te nizom bioloških promjena u ponašanju pčela. Pretpostavljamo da je sve to posljedica toga što se pčele kreću kontaminiranom okruženju pojašnjava Šopar. Zbog toga neki pčelari odustaju od ove djelatnosti.
– Naša udruga broji dvjestotinjak članova, a mi ih nastojimo okupiti što više. Danas je pčelarstvo in, pa se mnogi prihvaćaju toga, ali ubrzo se uvjere da treba uložiti mnogo truda i imati puno znanja tako da neki onda odustaju. Zbog toga se povremeno javljaju razni pčelinjaci koji nisu legalizirani, a takve napuštene košnice mogu biti izvor niza bolesti – upozorava Šopar. Član Upravnog odbora udruge Branko Lipić ukazao je na neke karakteristike meda o kojima je dobro voditi računa, a govorio je i o nekim novitetima na našem području.
– U startu su svi medovi tekući. Neki će kristalizirati za 3 dana, neki za tjedan dana, a nekima treba čak i godina. Naši potrošači još nisu dovoljno upoznati s procesom kristalizacije. To je normalna, prirodna stvar. Med koji nikad neće kristalizirati nije pravi med ili nešto s njim nije u redu. Može biti da je pregrijan, odnosno tzv. industrijski ili se radi o patvorini. Naši normalni medovi će uvijek kristalizirati.
Donijeli smo razne sorte i vrste, među njima i med od heljde. To je jedna novija varijanta koja se sad počela pojavljivati zato što naši poljoprivrednici zbog zelene gnojidbe puno koriste heljdu. Ona je ujedno i pčelinja paša. To je jedan dodatak koji mi dosada nismo imali, a puno se koristio kod susjeda u Sloveniji i Austriji. Za nas pčelare to je povoljno, jer tamo gdje je polje heljde ne moramo toliko prihranjivati pčele – rekao je Lipić.
Bilo je riječi i o načinu konzumacije meda, kojeg je najbolje koristiti uz malo tekućine ili u kombinaciji s propolisom, cvjetnim prahom ili matičnom mliječi.