Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna
Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi pak vole
kampanjski – čekaju zadnji dan za otići u blagdansku nabavku
najmilijima. Ako se ide ranije u kupovinu zaobići će se
gužve, galama i žurba, a trošit će se racionalnije. Prednost
shoppingu na vrijeme daju iz Hrvatske udruge za zaštitu
potrošača.
”Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji
su oni zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja
ili nije”, kaže Tomislav Lončar, iz
Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, javlja
RTL.
A sam čin kupovanja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju
pritisak društva – kaže profesor psihologije Galić.
”Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve
utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam
nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u probleme
financijske, u sječnju i veljači dugove”,
pojašnjava Zvonimir Galić s
Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pazili ili ne, ponovno ćemo biti rekorderi u trošenju. Krajem 11.
mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da
ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde
kuna, što je pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu
se već godinama najviše kupuju igračke, potom kozmetika,
odjeća, obuća, tehnika.
A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija
blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji,
tvrdi Galić, itekako djeluje na potrošače.
”Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da
trošimo više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu
ima i svoje neke ugodne aspekte”, kaže
Galić.
Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više
nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas
jer to žele, već čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih
i dobiju.
Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono
što je pozitivno, jest da stvarna potrošnja po stanovniku u
Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU što nas
baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od
nas i Mađara su Bugari s 56 posto stvarne potrošnje. Kada
govorimo o vrhu ljestvice – situacija je očekivana. Na trećem
mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg.
Prosječan Nijemac troši 20 posto više od drugih stanovnika EU,
piše
RTL.