STIŽU U ČAKOVEC I GORIČAN Na hrvatskim cestama 300 novih kamera!

Sljedeće godine počinje raditi Središnji centar za upravljanje prometom, 40 kamera postavlja se i na državnim cestama, a nadzor se do 2025. pojačava

Nakon već postavljenih policijskih kamera i najave uvođenja kamera za nadzor brzine na autocestama, sljedeće godine i na 40 lokacija na državnim cestama Hrvatske ceste postavit će kamere za nadzor prometa. I to na po dvije lokacije u svakoj županiji. HC će te kamere postaviti u sklopu uspostave Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom na državnim cestama i Nacionalne pristupne točke (NPT), a do 2025. namjeravaju postaviti kamere na 300-tinjak lokacija diljem Hrvatske.

U Cestama objašnjavaju da će se, ovisno o vrsti kamera koje će se postaviti, osim klasičnog videonadzora moći očitavati i registarske oznake, prepoznavati incidentne situacije na cesti poput rasutog tereta, prometne nesreće te detektirati i prolazak vozila kroz crveno svjetlo, brzina kretanja vozila… Svi podaci prikupljeni s tih kamera bit će, navode u HC-u, dostupni i policiji. Na manjem broju lokacija postavit će se samo po jedna kamera, dok će na većini biti dvije, tri ili četiri kamere. U HC-u objašnjavaju da je svrha sustava videonadzora koji se koriste u cestovnom prometu prikupljanje podataka o cestama, cestovnom prometu i vremenskim prilikama, s ciljem optimalnog upravljanja prometom i povećanja sigurnosti. S prometnica će se prenositi i slike da bi se vozače informiralo o trenutačnim uvjetima na cestama.

Foto: Večernji list

Snimka se čuva bar 48 sati

A s obzirom na ograničenost komunikacijske infrastrukture smještene uz državne ceste, podaci sa svih kamera i drugih uređaja na lokacijama prenosit će se putem mobilne mreže. U Cestama kažu da će kvaliteta slike biti vrlo visoka, a kapacitet snimanja ovisit će o broju kamera i kvaliteti pohranjenih podataka. Snimljeni materijali skladištit će se minimalno 48 sati. Preduvjeti za integraciju sustava videonadzora na državnim cestama, napominju u HC-u, stvorit će se u uspostavom Središnjeg centra. Realizacija prve faze tog projekta očekuje se sljedeće godine, kad se postavljaju i kamere na 40 lokacija. U Središnji centar i NPT slijevat će se sve informacije s hrvatskih cesta i autocesta.

HC je sagradio zgradu tog Centra u Karlovcu, koja se upravo oprema. Testna faza rada očekuje se u listopadu sljedeće godine. U HC-u objašnjavaju da se Hrvatska ulaskom u EU obvezala na uvođenje inteligentnih transportnih sustava (ITS), a dio toga je Središnji centar i NPT. U Centru će se objedinjavati prometni podaci iz postojećih regionalnih centara za upravljanje i nadzor prometa na državnim cestama te integrirati već uspostavljeni ITS podsustavi na državnim cestama, kao što su sustav brojenja prometa i meteosustav. HC je dosad na mreži državnih i županijskih cesta instalirao gotovo 550 automatskih brojila prometa te oko 90 meteopostaja, a uspostavom Centra omogućit će se nadzor prometa iz jedne jedinstvene aplikacije 24 sata dnevno, 365 dana u godini. U Centru će se prikupljati i podaci o stanju i prohodnosti cesta pa će se kvalitetnije i pravodobnije koordinirati i upravljati prometom kad je riječ o izvanrednim situacijama: prometnim nesrećama, odronima, preprekama na cesti, jakom vjetru, zimskim uvjetima i slično.

Nacionalna pristupna točka (NPT) je, objašnjavaju u HC-u, digitalno sučelje u kojem će se objediniti svi podaci o prometu HC-a i upravitelja autocestama u Hrvatskoj – Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb, Bina Istre i Autoceste Zagreb – Macelj. Ti podaci bit će dostupni bez naknade korisnicima, primjerice HAK-u, koji ih potom mogu distribuirati krajnjim korisnicima prometnog sustava. Uspostavom NPT-a RH, napominju u HC-u, postat će dio integriranog ITS-a na europskim cestovnim pravcima u okruženju. Podaci će se prikupljati i razmjenjivati u realnom vremenu.

Daljnji razvoj NPT-a omogućit će pružanje informacija i iz ostalih grana prometa i njihovo povezivanje u cjelinu pa tako u HC-u kažu da u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti izrađuju Studiju za pružanje multimodalnih informacija u prometu koja se financira iz EU fondova. Te informacije omogućit će putnicima planiranje putovanja od točke A do točke B, uspoređujući različite mogućnosti putovanja različitim vrstama prijevoza. Multimodalne informacije u prometu uključivat će kombinaciju dva ili više načina prijevoza koje korisnik/putnik može koristiti – zračni, željeznički, prijevoz vodenim putem, autobusni, javni prijevoz, vožnja biciklom i hodanje.

Personalizirane informacije

– Takve usluge korisniku omogućuju dobivanje personaliziranih rezultata usmjeravanja prema specifičnim kriterijima ili potrebama putovanja, kao što su: najbrža ruta, najjeftinija ruta, najmanji broj veza, ekološki najprihvatljivija ruta, najpristupačnija ruta za osobe sa smanjenom mobilnošću – kažu u HC-u. Ukupna vrijednost uspostave Središnjeg centra i NPT-a iznosi oko 6,5 milijuna kuna od čega će se 85 posto sredstava sufinancirati sredstvima EU.