- Cilj je bio vidjeti postoji li interes privatnog sektora za ovakvim pokretom te smo željeli mobilizirati ljude za sljedeći štrajk koji bi bio većeg intenziteta i snažnije utjecao na proračun - kaže Zver
Međimurski poduzetnik Darko Zver organizator je
“Prvog financijskog štrajka privatnog sektora” koji je zakazan za
2. i 3. prosinca, a sastoji se u suspenziji svih uplata prema
državnom proračunu i lokalnim proračunima, piše Index.
“Zaposlenici i poslodavci privatnog sektora, kao najbitniji
punitelji proračuna, od Vlade RH zahtijevaju: 1. smanjenje poreza
na dohodak na 8 posto uz podizanje neoporezivog praga plaće na
medijan RH (5500 kuna); 2. smanjenje PDV-a na 22 posto za sve
proizvode i usluge; 3. smanjenje poreza na isplaćenu dobit na
jedinstvenu stopu od 8 posto, uz ukidanje poreza na
reinvestiranu/zadržanu dobit.”, objavljeno je uoči štrajka na
Facebook stranici ove inicijative.
No pojavila su se pitanja o učinku ovog štrajka s obzirom na to
da je dinamika plaćanja poreza takva da privatne tvrtke poreze
ionako ne plaćaju svaki dan pa dvodnevni štrajk neplaćanjem
poreza državni proračun ne bi ni osjetio. Također, Hrvatska
udruga poslodavaca, koja okuplja najveće tvrtke, pa time i
najveće platitelje poreza, negativno se izjasnila o ovoj ideji.
Zver: Željeli smo vidjeti postoji li interes privatnog
sektora za ovu ideju
Index je porazgovarao s organizatorom
kako bi objasnio što se zapravo željelo postići ovim štrajkom.
“Cilj ovog prvog štrajka nije ni bio ozbiljno narušiti
solventnost državnog proračuna, što je bilo čak i u pozivu
navedeno. Naime, tamo je stajalo da PDV i porez na dobit
dospijevaju zadnjeg dana u mjesecu. Zapravo je cilj bio vidjeti
postoji li interes privatnog sektora za ovakvim pokretom te smo
željeli mobilizirati ljude za sljedeći štrajk koji bi bio većeg
intenziteta i snažnije utjecao na proračun. Drugi štrajk je
planiran od 30.12. do 7.1. što ispada devet kalendarskih dana. Tu
bi se trebalo vidjeti podržavaju li ljudi tu ideju ili ne”, kaže
Zver.
Zver pojašnjava da bi štrajk neplaćanjem poreza mogao prisiliti
vladu da razmisli o njihovim zahtjevima.
“Štrajk privatnog sektora ipak može značajno narušiti solventnost
državnog proračuna. Naime, prihodi državnog proračuna na ime
poreza iznose u prosjeku oko 6,7 milijardi kuna mjesečno. Ako
privatni sektor u pravom trenutku zadrži tih 6,7 milijardi kuna u
svojem džepu, solventnost državnih financija bi mogla biti
ozbiljno narušena. Ako pak država ima rezervu spomenutog iznosa i
može prebroditi takav potez, onda nema razloga da ne uvrsti
trećinu naših zahtjeva u proračun za 2020. godinu”, pojašnjava
Zver.
Već ranije upitali smo Hrvatsku udrugu poslodavaca što misli o
ovakvom štrajku. Njihov direktor Davor Majetić
za Index je rekao da razumije da je takav prijedlog nastao iz
frustracije stanjem u zemlji, no upozorava da je on protuzakonit.
“Prije svega treba reći da je ovakav prijedlog protuzakonit i
može rezultirati visokim kaznama i značajnom štetom za tvrtke. No
razumijemo da je upućivanje ovakvog poziva proizašlo iz
frustracije stanjem u zemlji i aktualnim pritiscima sindikata
javnog sektora za povećanje primanja svima, bez povezivanja
visine plaća i drugih nagrada s rezultatima i kvalitetom rada
kako pojedinih zaposlenika, tako i javnog sektora u cjelini. HUP
već desetljećima svakodnevno upozorava da uvjeti poslovanja nisu
dovoljno konkurentni i stimulativni te da je troškovno i svako
drugih opterećenje poslovanja i rada previsoko”, rekao je
Majetić.
“Ne vjerujem da bi se vlada usudila ovršiti desetke
tisuća poduzetnika”
No Zver kaže da je HUP i inače pasivan, a što se tiče mogućih
tužbi i ovrha, smatra da se nijedna vlada ne bi usudila ovršiti
desetke tisuća poduzetnika ako bi se uključili u štrajk.
“HUP već 26 godina, koliko postoji, nije zainteresiran za
izboriti se za bolju poziciju privatnog sektora tako da se od
njih ne može očekivati nikakav snažniji angažman. Što se tiče
reakcija s terena, dosta ljudi podržava našu akciju. Postoji
mogućnost odmazde porezne uprave prema poduzetnicima, ali
vjerujem da nijedna vlada neće ovršiti desetke tisuća poduzetnika
i izazvati kolaps gospodarstva u periodu početka turističke
sezone (kad se očekuje vrhunac štrajka). Ako postoji ‘luđak’ u
vladi koji će u izbornoj godini ipak pokrenuti ovrhe nad
stotinama tisuća ljudi koji rade u privatnom sektoru, imamo
spreman adekvatan odgovor koji će biti iznimno bolan za državne
financije”, zaključuje Zver za Index.