Stigla je dugoročna prognoza za zimu 2019./2020 DHMZ-a. Hoće li ta zima?
Prema još neslužbenim podacima, iznadprosječna toplina obilježila
je studeni koji nikako nije opravdao svoje ime.
Naime, samo je rijetko gdje u unutrašnjosti u svega nekoliko dana
zabilježena negativna minimalna temperatura, a maksimalna
temperatura je veći dio mjeseca bila iznad prosjeka, ponekad i
znatno.
Na Jadranu je pak pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne
temperature bilo gotovo konstantno. Oborine su ponegdje bile
rekordne, i uglavnom u većem dijelu zemlje kiše je palo više od
prosjeka, a samo u višem gorju palo je i malo snijega.
Stoga se mnogi, rekli bi s pravom, pitaju hoće li već jednom ta
zima pokazati pravo lice s obzirom na njen skori početak – barem
u klimatološkom smislu (klimatološki početak zime je 1. 12., a
astronomski 22. 12. 2019. u 5:09 SEV).
Prvi dani prosinca, kako sada stvari stoje, ipak donose dašak
zime uz zahladnjenje i buru na Jadranu te moguć snijeg, i to ne
samo u gorju. A prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se
koristi za izradu dugoročnih prognoza u Službi za vremenske
analize i prognoze DHMZ-a, prilično je velika vjerojatnost da ova
zima (2019/2020), gledajući u cjelini, bude iznadprosječno topla.
Međutim, to ne znači da tijekom zime neće biti razdoblja, kada uz
prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od
uobičajene.
Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija
od prognoze temperature, pa je i njena pouzdanost za dulje
razdoblje manja. Što se ove zime tiče, zbog specifične sinoptičke
situacije (moguće jače ciklonalne aktivnosti iznad sjevernog
Atlantika i sjeverne Europe te naglašenijeg utjecaja Azorske
anticiklone nad područjem Mediterana) nema izraženog signala za
veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa je
vjerojatna količina oborine oko uobičajene ili moguće malo manja
od toga.
Pritom treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u sezonskim
prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg,
susnježica, kiša koja se smrzava na tlu). Isto tako valja imati
na umu da su tijekom zime svakako moguća i razdoblja s manje
oborine nego što je uobičajeno, ali i lokalno izraženija oborina,
dakle i obilnija kiša ili snijeg.
Na kraju treba naglasiti da uz informacije koje nam donosi
sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i
upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada su u
pitanju vremenski ekstremi, kao što su obilne količine oborine,
nagla zahladnjenja ili zatopljenja.