Ekipa RTL-ove emisije Potraga je nazvala vlasnika ove tvrtke iz Međimurja i pitala ga zašto je to napravio. Odgovorio je kako 'nisu primali otpad na Jakuševcu pa su ga ostavili pokraj'
Reklamiraju se da odvoze šutu i klijente uvjeravaju kako je
skladište na svojem imanju. No kamera Potrage ih je
uhvatila u laži. U istom danu dvaput smo snimili njihov
kamion kako hrpu otpada dovozi i iskrcava, ne na njihovo privatno
imanje, već na ilegalni deponij. Da stvar bude gora, sve se to
zbiva tik uz odlagalište otpada Jakuševac na državnoj zemlji.
Iako sve institucije za ovo znaju, ništa se u godinu dana nije
promijenilo. Kazne od 3.000 do 700.000 kuna očito ih ne
zabrinjavaju.
Ovaj unosni ilegalni biznis stvorio je desetke golemih divljih
deponija po glavnom gradu, ali i cijeloj Hrvatskoj.
“Evo sada će proći godinu dana otkada sam zabilježila radnje
svojim mobitelom, a prije toga su naši vatrogasci, DVD Jakuševac,
imali nekoliko intervencija što se tiče požara”, ispričala
je Renata
Bedeković iz Mjesnog odbora
Jakuševac. Što se promijenilo? Ništa!
Jedan od posljednjih u nizu koji su uhvaćeni je tvrtka “Bager
kop” iz Međimurja, koji su već završili u medijima zbog
istog. Ekipa RTL-a je nazvala vlasnika i pitala ga
zašto je to napravio. Odgovorio nam je kako “nisu primali otpad
na Jakuševcu pa su ga ostavili pokraj”.
No, problem je što Jakuševac ne prima takav otpad, već se on mora
zbrinuti kod tvrtki koje za to imaju odgovarajuće dozvole.
“Protiv njih će se pokrenuti kazneni postupci. Hrvatske
vode, koje su vlasnici ovog zemljišta, imaju sve
podatke od te tvrtke. Naravno, ta firma sigurno nije jedina jer
ovog ima još puno tu po šumarcima, to su vjerojatno neke druge
pravne ili fizičke osobe za koje mi nemamo saznanja da to rade”,
kazao je Renato Vrban,
predsjednik Mjesnog odbora Jakuševac.
Taj se deponij nalazi doslovno nekoliko stotina metara od glavnog
ulaza u odlagalište otpada Jakuševac.
“Tu je i kompostana, tu je reciklažno dvorište, na kraju krajeva
i drobilica građevinskog i ostalog materijala, znači očito, kada
se ulazi, treba se po kilaži ili tonaži platiti
određen iznos, očito da oni žele proći jeftinije pa tako
odmah iza ograde, praktički do deponija, istovaruju tone i tone
građevinskog otpada”, objasnio je Vrban.
Problem s deponijima
I ne samo građevinskog otpada, već svega. Odmah uz cestu – može
se pronaći sve, od cipela i namještaja do cigle i šute. Što
su poduzele, pitali smo i nadležne institucije. Zemljište je u
vlasništvu Hrvatskih voda, a nalazi se na području Velike Gorice.
Državni inspektorat je upoznat sa situacijom na terenu, no cijeli
su slučaj proslijedili Komunalnom redarstvu Velike Gorice. Oni su
pak stvar prebacili na Hrvatske vode i izdali su im Rješenje o
uklanjanju.
Iz Hrvatskih voda su poručili kako su postavili rampu koja je
slomljena i betonske blokove koji su uklonjeni. No, dan nakon
našeg upita deponij je ipak djelomično počišćen, a postavljene su
nove, betonske zapreke.
Nije ovo jedini deponij u Zagrebu. Prije godinu i pol otkriven je
jedan golemi u zagrebačkom naselju Savica koji je saniran.
Problem s deponijima je problem cijele Hrvatske. Koliko ih točno
ima – nitko ne zna, njihov broj varira jer neprestano nastaju
nova, a stara se saniraju.
Visoke kazne
Naime, ilegalna odlagališta smeća su lokacije nekontroliranog
odbacivanja otpada u okoliš čiji se broj svakodnevno mijenja, a
jedinice lokalne samouprave su nadležne za evidentiranje takvih
lokacija i uklanjanje otpada uz pomoć komunalnih redara. Kazne za
protuzakonito odbacivanje otpada kreću se od 3000 do čak
700.000 kuna. No to, čini se, ni građane, ni tvrtke ne
plaši.
“Zbrinjavanje građevinskog otpada se tvrtkama naplaćuje, za
razliku od građana koji mogu besplatno deponirati građevinski
otpad na reciklažna dvorišta. Jeftinije im je očito baciti u
okoliš nego platiti po toni. Ne znam koliko je sada zbrinjavanje
i odlaganje, ali nije puno. Problem su, naravno, i građani koji
traže jednostavnije načine da bi se
riješili otpada”, objašnjava Jasna
Šumanovac iz Zelene akcije.
“Mi smo samo u zadnja dva mjeseca imali 124 prijave vezano
uz otpad. Tako da s jedne strane imamo građane koji ilegalno
odlažu smeće, a s druge strane imamo građane koji ih prijavljuju
i kojima to smeta, i to u sve većem broju. Tako da bi trebalo
poraditi na edukaciji građana da se ovo više ne događa. Građani
su nas zvali jer su osjetili nemoć, jer nisu nailazili na volju
da se ovaj problem riješi. Mi smo onda kao zeleni telefon Zelene
akcije prijavili to nadležnim tijelima da se taj problem sanira,
da se to ukloni. I ne znam, očito se treba postaviti rampa jer
jedino fizičke barijere mogu spriječiti da se ovo
događa”, ispričala je Šumanovac.
Niču hrpe smeća
U gradu su 83 veća ilegalna odlagališta otpada, za koja su u
2019. godine izdane 204 prekršajne mjere.
“Zadnjih mjesec i pol dana počele su nicati hrpe smeća, to sam
ujedno i prijavila na info broj, ali evo do dana današnjeg nisam
nikog vidjela osim vas da ste došli, da ste se zainteresirali za
ovo smetlište. Nadam se da će nakon vas netko doći i odnijeti u
kamionima ovo silno smeće”, požalila nam se Albana
Crnjac iz Zagreba.
Tome su se nadali i stanovnici Središća koji su
prošli vikend ostali zatrpani smećem. Stanari jedne
zgrade zatražili su odvoz glomaznog otpada, iznijeli su svoj
otpad pa su se ostali stanari samo priključili.
“Kada su došli iz Čistoće, odvezli su samo onaj dio koji smo mi
prijavili. Gomila je rasla i rasla. Ovo je prestrašno, gledajte,
to smo mi građani sami napravili, ovo smeće, to je naše, ne tuđe.
Da su ljudi neodgovorni, neodgovorni su, mi imamo veliki problem
s prikupljanjem otpada”, ispričala je Svjetlana
Zlatić, predstavnica stanara.
No nisu samo građani problem.
“Ova slika govori zapravo kako funkcionira, odnosno ne
funkcionira sustav upravljanja otpadom u gradu Zagrebu. Građani
nisu upućeni, oni koji jesu, možda ne vode brigu. Gradska tijela
ne rade dovoljno na uspostavljanju boljeg sustava gospodarenja
otpadom i zato imamo ovakve probleme”, zaključuje Jasna
Šumanovac.