Pravi profesionalci paze da ne ukradu ništa skuplje od 1000 kuna jer tada policija ne dolazi, nema kaznene prijave...
Zavirili smo u najveći trgovački centar u Europskoj
Uniji. Westgate kod Zaprešića dom je 196 trgovina, a u
jednoj od njih nalazi se netko tko izgleda kao potencijalni
kupac. No, on točno zna kako se krade. Nije lopov, već detektiv
čiji je posao obilazak trgovina i pronalazak potencijalnih
kradljivaca u moru najobičnijih kupaca.
“Kad god u dućanu vidite da su nekome ruke u vješalici, u
štenderu, u nečemu, a ne gleda što radi, već gleda preko ramena,
ta osoba je sumnjiva. Kupac gleda robu, gleda je i
interesira se za robu, ne drži ruke unutra i ne gleda ima li koga
uokolo”, kazao je detaktiv Mario
Pavišić, menadžer za poslovnu sigurnost u “Klemm
sigurnosti”.
Nema trika s kojim se detektiv Pavišić već nije susreo. Jedan od
najučinkovitijih alata kradljivaca je džepni uređaj koji
košta oko šesto eura, takozvani jammer ili uređaj za
ometanje signala senzormatika, za ometanje frekvencijskog polja.
Radi jednostavno, radi savršeno i jako ga je teško otkriti. Jedan
klik rukom i to je dovoljno.
U svakom trenutku u trgovinama diljem Hrvatske nalazi se oko
330 detektiva od kojih je mnoge poučavao upravo Mario. Kako bi
trening bio učinkovit, morao im je pokazati kako kradljivci
operiraju.
“Jedan od poznatih slučajeva je i ‘krađa na jaknu’ gdje si
počinitelj nekakve stvari pripremi. Ako vi njega gledate preko
videonadzora, on će vas pokušati zavarati svojom rukom, dok će
otuđiti artikle drugom rukom i krenuti van. Artikli su ispod
jakne, upalimo “jammer” i možemo slobodno izići, neće se upaliti
ni zvučni, ni svjetlosni signal”, objasnio je Pavišić.
Što je vruća roba?
Otišli smo u drugu trgovinu u kojoj se prodaje roba široke
namjene. Najviše – prehrambeni artikli. Kao što postoje proizvodi
koji su bestseleri, tako postoji i takozvana vruća roba koja
je najčešće na meti kradljivaca.
“Klasični artikli su suhomesnati proizvodi, tvrdi sirevi, od
prehrambenih artikala svakako i skuplje čokolade,
skuplji čokoladni namazi, mogu još reći unatrag godinu dana
primjećujemo porast krađa konzervirane ribe, ponajprije
tunjevine. Svi artikli koji su manjeg obujma, veće jedinične
cijene, koji se mogu vrlo brzo preprodati dalje”,
objasnio je Tomislav Kramarić, izvršni direktor maloprodaje
Konzuma.
Gladni i siromašni ljudi čine samo manji dio uhvaćenih
kradljivaca.
“Mislim da se 80 posto krađa događa zbog preprodaje robe, a ne
radi osobne konzumacije. Ekipa najčešće dolazi organizirano ili
su to recidivisti u smislu da im je krađa jedini izvor prihoda.
Obilaze grad, čak i druge gradove zbog svog posla. A to je krađa
po dućanima i preprodaja te robe”, dodaje Kramarić.
Godišnje se ukrade 1,3 posto ukupnog
prometa
Procjene su da se u Hrvatskoj ukrade oko 1,3 posto ukupnog
prometa ili oko milijardu kuna na godišnjoj razini. Trgovci
i na robu koja im je ukradena moraju platiti PDV. Kamere,
zaštitari i takozvane zujalice ili alarm na izlazu iz trgovine
standardne su mjere sigurnosti koje lopov mora zaobići. Bez
obzira na sve mjere, kradljivci su uvijek korak ispred. Artikle
koji su zaštićeni alarmom kradljivci stavljaju u posebne vrećice
koje blokiraju signal.
“Vrećica je obložena aluminijem. Jedno od najjeftinijih i
najdostupnijih sredstava pa je jako teško dok ju ne uzmete u
ruku prepoznati razliku, uopće ne znate da je aluminijska, dok ne
osjetite njezinu težinu”, pojašnjava Pavišić.
Težinu posla osjećaju voditelji trgovačkog centra. Moderniziraju
ga iz dana u dan, no jednu stvar koja bi poboljšala
sigurnost još ne mogu dobiti – stalnu policijsku
ophodnju u Centru.
“Ovdje dnevno prođe 13.000 – 14.000 kupaca, vikendom 20.000
kupaca. Logično je kad je toliko ljudi, da se uvijek nešto
događa. Većinom su to manji incidenti, manje krađe od recimo
tri-četiri tisuće kuna, ali isto tako imali smo nekoliko loših
iskustava u posljednjih nekoliko godina kada su to bile
zamjetnije krađe, do samih ozbiljnih razbojstava kao recimo u
draguljarnici”, ispričao je Denis
Čupić, voditelj Trgovačkog centra Westgate.
Zaštitari u tako velikom centru uvijek imaju posla. No, i taj se
posao s vremenom mijenja.
“Vidi se promjena trendova. Prije desetak godina bilo je važno da
je zaštitar vidljiv, da je velik, da ima značku, da izgleda kao
policajac, a danas je trend drugačiji. Danas ti zaštitara ne
vidiš. Mi uvijek imamo između deset i sedamnaest zaštitara koji
se brinu o sigurnosti centra, a vjerujem da će normalni
posjetitelj primijetiti jednog ili dva. Nama nije u interesu da
se oni vide, nama je u interesu da oni mogu pratiti što se događa
u ovakvom centru”, nastavio je Čupić.
Parfemi, traperice, jakne…
Čak i ako lopova ne uhvate odmah, važno je što prije utvrditi
kako je izgledao, a to se može naknadnim pregledavanjem snimki.
Jedan od klasičnih manevara je i kad jedan lopov služi kao mamac.
Napravi incident da na sebe privuče pozornost trgovaca i
zaštitara, a za to vrijeme njegov partner neometano krade.
Parfemi, traperice i jakne najčešće se kradu u buticima. Potrebno
je skinuti zaštitu, a ona može biti mehanička ili
magnetna. Mehaničke se rješavaju posebnom kukicom u sekundi. Samo
po izgledu ne može se unaprijed pretpostaviti tko je potencijalni
kradljivac jer kradu svi. Djeca, muškarci, jači, slabiji,
dotjerane žene, bakice.
Mario nam otkriva kako po njegovu iskustvu malo češće kradu
žene nego muškarci. Uhvatio je već i trudnice u visokom stupnju
trudnoće, a tada mora postupati jako oprezno, kao i s
maloljetnicima. Jer kad je netko uhvaćen u krađi, može reagirati
burno. Profesionalci točno znaju proceduru.
“Oni su uglavnom već prošli kroz taj zakonodavni policijski
tretman i znaju koja su njihova prava i vrlo se osorno ponašaju i
prema našem osoblju i zaštitarima u trenutku kad su
uhvaćeni”, rekao je Kramarić.
Paze da ne ukradu više od 1000 kuna
Pravi profesionalci si ne dopuštaju izgrede kojima bi si mogli
zakomplicirati situaciju. Jako paze da ne ukradu ništa skuplje od
1000 kuna jer ispod tog iznosa policija ne dolazi, nema kaznene
prijave, a trgovine sve moraju rješavati same, privatnim tužbama.
Najčešće kradljivca puštaju. Posljednje izmjene ipak su malo
pomogle jer granica za kaznenu prijavu spuštena je s dvije tisuće
na tisuću kuna, a po novome se cifre mogu i zbrajati.
“Policija sad reagira na recidiviste, što znači ako se neki lopov
pojavi na više lokacija u kraćem razdoblju, bez obzira što nije
na jednom mjestu ukrao za tisuću kuna, već je to u zbroju 1000
kuna, oni i tada reagiraju”, objasnio je Kramarić.
Broj intervencija policije u porastu
Podaci MUP-a govore kako je broj krađa zbog kojih su morali
intervenirati u blagom porastu. Godine 2016. policija je
intervenirala 1439 puta. Godine 2017. imali su pedeset slučajeva
više. Lani 1660, a u prvih devet mjeseci ove godine 1157. Vrhunac
sezone krađa tek je pred nama jer u blagdansko su vrijeme u
trgovinama velike gužve i nemoguće je sve pratiti, a debela je
odjeća pogodna za skrivanje stvari.
“Pretpostavljam da profesionalac neće pogledavati uokolo da svima
bude očito da nešto smjera, ali će odavati neke znakove. Uvijek
pokazuje znakove nervoze, crvenila, promjene boje na koži, hoće
li se ogledavati lijevo – desno… Postoje određeni znakovi koje će
pokazati prije nego što bilo što naprave”, kaže
detektiv Pavišić.
Igra mačke i miša nikad neće prestati, bez obzira na svu
tehnologiju svijeta. Iako kradljivci uvijek pronađu način bez
obzira na sigurnosne mjere, iskustvo pokazuje kako su najčešće na
udaru trgovine koje štede na sigurnosti. No, jedan podatak
ipak čudi. 36 posto gubitaka u prodaji čine kradljivci pristigli
izvana, ali trećinu svega ukradenog uzeli su oni
iznutra – sami zaposlenici.