Ista povišica neće donijeti zadovoljstvo onom dijelu javnog sektora koji nam je iznimno potreban. Liječnici i birokrati dobit će istu povišicu, a potrošit će se ogroman novac
Predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je svima u javnom
sektoru povećati plaću 6,12 posto. Povišicu će tako osigurati
administratorima po ministarstvima, tajnicama i pravnicima u
bolnicama, računovođama u školama i to za jednaki iznos kao i
učiteljima, doktorima ili pak socijalnim radnicima.
To će državnom proračunu stvoriti novih 1,8 milijardu kuna troška
svake godine od 2021. godine, dok će iduće godine u kojoj će se
postupno realizirati povišica, stvoriti oko 1,1 milijarde kuna
troška. Kako novi troškovi i gubitak prihoda ne idu zajedno
odustalo se od smanjenja opće stope PDV-a na 24 posto, što i nije
loša vijest jer bi država izgubila dio prihoda bez efekta na
pojeftinjenje cijena za građane.
Jedina najava od koje bi mogli profitirati oni koji rade u
privatnom sektoru iz čijih se poreza financira vojska zaposlenika
na državnim jaslama je podizanje razine osobnog odbitka s 3800 na
4000 kuna.
Pritisak na cijelo gospodarstvo
Po prvim okvirnim izračunima Plenković se odlučio opteretiti
proračun kako bi birokratima dao i više od 500 kuna mjesečno
povišice dok će zaposlenici privatnog sektora i to samo oni koji
imaju primanja veća od 5000 kuna profitirati s 48 kuna na osnovu
manjeg poreza na dohodak (izračun za osobu koja ne koristi
olakšice za djecu i živi u Zagrebu).
Naravno, tih 48 kuna dobit će i državni i javni službenici. Vrlo
je teško izračunati kolika će točno povišica biti za pojedine
javne službenike, ali s obzirom koliko su im plaće u prosjeku
rasle na temelju povećanja osnovica u posljednje dvije godine
jasno je da ni novo povećanje plaća neće biti zanemarivo.
Naime, od 2017. godine do srpnja ove godine osnovica plaća javnih
i državnih službenika i namještenika je povećana za 9 posto, a
podaci o prosječnoj plaći u obrazovanju, zdravstvu i javnoj
upravi koje bilježi Državni zavod za statistiku pokazuje da je u
tim sektorima prosječna plaća porasla za 640 do 818 kuna, tako da
se bez ustezanja može reći da će u punoj primjeni Plenkovićeva
obećana prosječna plaća administracije biti za najmanje nekoliko
stotina kuna veća, a ta će se povišica ovisno o koeficijentu,
dodacima i ostalim pogodnostima nerijetko penjati i na 500 kuna
veću plaću.
Javni sektor tako će dodatno učvrstiti poziciju natprosječno
plaćenog dijela zaposlenika u Hrvatskoj, koju ionako drži. Iako
sindikalna scena često uvjerava da su plaće u prosvjeti ili
zdravstvu izuzetno niske, statistika pokazuje da je prosječna
plaća u školstvu koje obuhvaća osnovne i srednje škole u srpnju
iznosila 6685.
U tom su sektoru plaće tijekom posljednje dvije godine narasle za
640 kuna, a riječ je o podatku iz srpnja koji ne uključuje
povišicu osnovice za dodatnih dva posto koja se obračunava od
prvog dana rujna. Također, plaća birokrata u ministarstvima
iznosila je u prosjeku 7361 kuna u srpnju, a narasla je za 682
kune u posljednje dvije godine. Uravnilovka na koju se odlučio
Plenković financijski je izuzetno intenzivna, a neće donijeti
zadovoljstvo onom dijelu javnog sektora koji nam je iznimno
potreban.
Liječnici i birokrati dobit će istu povišicu, a potrošit će se
ogroman novac da bi se zadržalo nezadovoljne doktore i nepotrebne
birokrate. Samo za plaće u 2021. godini državi će trebati 31,4
milijarda kuna, odnosno 4,7 milijarda kuna više nego se za plaće
odvajalo u 2017. godini.
To je razina rashoda koju će se u slučaju krize teško moći
izdržati i kojom se ponovno stvara enormni pritisak na privatni
sektor koji sve te predizborne poklone mora financirati. Naime,
da bi plaće toliko rasle BDP mora nastaviti rasti po stopi od
barem dva posto, inače ćemo se vratiti u sferu proračunskih
deficita.
Građani ne žele promjene
Stoga ne čudi da je Hrvatska udruga poslodavaca burno reagirala
na Plenkovićevu najavu upozoravajući da je državni aparat
preglomazan, preskup i neizdrživ. – Mi kao poslodavci nismo
sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da
se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna
reforma i analiza kako sustav optimizirati – kazao je direktor
HUP-a Davor Majetić pozivajući na detaljne analize učinkovitosti
javnog sektora.
Građani ne žele promjene i reforme, a žele bolje živjeti, a to
jednostavno teško može zajedno, zaključio je naposljetku. Resorni
ministar Zdravko Marić istaknuo je da će se osnovica dizati u tri
navrata, kao i godinu ranije, a ukupno s prethodnim povećanjem u
četiri će godine tako Vlada primanja svojih zaposlenika kroz
osnovicu povećati za 18,3 posto.