Žene koje su ove godine otišle u starosnu mirovinu prvi su put u povijesti dobile više mirovine od muškaraca
Razlika je neznatna, samo 24 kune, ali i tako
mala razlika predstavlja važan iskorak u mirovinskom sustavu jer
su sve do sada muške mirovine uvijek bile više od ženskih.
Primjerice, prosječna starosna mirovina muškaraca umirovljenih
2013. godine bila je 18 posto viša od prosječne mirovine žena,
dok je prosječna prijevremena muška mirovina bila viša 25 posto.
Do 2017. godine ta se razlika smanjila na oko šest posto kod
punih starosnih mirovina i 18 posto kod prijevremenih, da bi se u
2019. godini dogodio preokret i kod starosnih mirovina.
Prijevremene muške mirovine i dalje su 12 posto više od takvih
prosječnih mirovina žena.
Produljenje radnog vijeka
Prosječna starosna mirovina muškaraca koji su prvi put ostvarili
pravo na mirovinu u prvih sedam mjeseci ove godine iznosi 3020
kuna, a mirovina žena 3044 kune. U podatke nisu uključeni
korisnici iz međunarodnih ugovora. Mirovine žena zadnjih godina
rastu zahvaljujući produljenju radnog vijeka i izjednačavanju
dobi za odlazak u mirovinu s muškarcima, no od ove godine vjetar
u leđa dala im je i odluka Plenkovićeve Vlade da se ženama za
svako rođeno dijete dodaje pola godine mirovinskog staža.
U prvih sedam mjeseci ove godine pravo na mirovinu prvi put je
steklo 30 tisuća radnika, među kojima je bila 14.801 žena. Nešto
manje od šest tisuća žena otišlo je u punu starosnu mirovinu, oko
tri tisuće ih je u prijevremeno starosnoj mirovini, a ostalo su
korisnice obiteljske mirovine.
U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje navode da su dosad
evidentirali 6842 korisnice mirovine kojima je dodan staž ovisno
o broju rođene ili posvojene djece. Za svako rođeno ili posvojeno
dijete dobiva se šest mjeseci staža koji povećaju iznos mirovine
oko dva posto. Za dvoje djece mirovina se povećava oko četiri
posto, za troje oko šest posto…
Žene koje su ove godine otišle u punu starosnu mirovinu imale su
u prosjeku 32 godine i šest mjeseci staža – godinu dana više nego
žene koje su umirovljene u isto vrijeme prošle godine. Iz toga bi
se moglo zaključiti da su u prosjeku rodile po dvoje djece, no
točan podatak nemamo jer HZMO ne vodi evidenciju o broju rođene
djece, nego samo o broju osoba koje koriste to novo pravo.
Inače, prijevremene starosne mirovine muškaraca umirovljenih ove
godine iznose prosječno 3013 kuna za 37 godina i 11 mjeseci
staža, dok su takve mirovine žena za 36 godina i osam mjeseci
staža 2666 kuna.
Prijevremene mirovine ove se godine umanjuju 0,3 posto za svaki
mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, za pet godina 18 posto. Od
iduće godine to će umanjenje pasti na 0,2 posto, odnosno 12
posto. Djeca ne omogućuju ženama da se umirove ranije, ali kad
majka jednom stekne prve uvjete za mirovinu, broj rođene djece
utječe na visinu njezine mirovine.
Dodatak uvjetno i za muškarce
– Dodani staž dodaje se stvarno ostvarenom mirovinskom stažu, ali
samo za određivanje visine mirovine, a ne i za ispunjenje uvjeta
za stjecanje prava na mirovinu, što znači da osiguranica mora, da
bi stekla pravo na mirovinu, ostvariti zakonom propisan
mirovinski staž, u koji ne ulazi dodani staž – kažu u HZMO-u i
podsjećaju na to da ove godine žene stječu pravo na mirovinu s
navršenih 62 godine i četiri mjeseca života i 15 godina staža.
Primjerice, ako je žena koja ove godine odlazi u starosnu
mirovinu navršila 30 godina mirovinskog staža, a ima dvoje djece,
visina njezine mirovine odredit će se prema mirovinskom stažu za
31 godinu.
U HZMO-u kažu da se dodani staž dodaje roditelju – majci ili
posvojiteljici. Iznimno, može se dodati i ocu ili posvojitelju i
kada otac ili posvojitelj djeteta koristi pretežni dio dodatnoga
roditeljskog dopusta prema propisima kojima su uređene rodiljske
i roditeljske potpore, a to je razdoblje nakon 70. dana od dana
rođenja djeteta (znači nakon proteka obveznoga rodiljskog
dopusta), do navršenih šest mjeseci života djeteta.
Pravo na dodani staž nema roditelj ako mu je oduzeta roditeljska
skrb. Sve do ove godine na visinu mirovine iz redovnoga
mirovinskog sustava utjecale su ostvarene plaće, staž i dob
osiguranika, a od ove godine dodan je i novi element – to je broj
rođene ili posvojene djece – što je iznos mirovina lagano
pomaknulo na žensku stranu.