Vremenska prognoza za sljedeće mjesece i sezone kaže da će se sve nastaviti podjednakim ritmom. Prilično je velika vjerojatnost za iznadprosječno toplo vrijeme, uz povremene više ili manje izražene oscilacije
Kakvo nas vrijeme čeka u narednim tjednima otkrio nam je
meteorolog Zoran Vakula.
Danas je Miholje, počinje tzv. bablje ljeto, no hoćemo li
ga imati idućih tjedana, hoće li još biti lijepog i toplog
vremena?
Mogao bih početi parafrazom izjave iz “Smogovaca”: “Hrvatska je
mala, ali je velika. Odnosno, hoću reći, nije više mala, ali je
dosta velika da ne bude mala. I zbog te “malenosti” i
“velikosti”, i zbog atmosferskih situacija – imat ćemo još u
mnogim hrvatskim krajevima i suhog i toplog vremena, a i onog
suprotnog. Uostalom, i u rujnu smo imali raznoliko vrijeme – i
pretežno sunčano i iznadprosječno toplo, ali i kišovito i svježe.
Srednja rujanska temperatura gotovo svuda barem je malo viša od
prosječne, ponegdje u Dalmaciji vjerojatno i među desetak
najviših u povijesti. A ukupna rujanska količina oborina
kojekakva, od manjka u odnosu na prosjek, do znatno više od
njega. No, prošlih smo dana imali i novi kišni rekord, ne samo
rujanski, te višednevnu jutarnju svježinu u dijelu unutrašnjosti,
koje je bilo kao rijetko kada tako rano u godini. Slijedi
nastavak podjednako raznolikog vremena.
Kakvo smo ljeto imali, je li bilo rekordno po vrućinama i
suši ili…?
Razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza u većini Hrvatske bilo je
među 10 najtoplijih razdoblja u povijesti mjerenja, ponegdje i
među samo četiri najtoplija. Osim vrlo toplog i ekstremno toplog
lipnja tomu je osobito pridonijela druga polovica kolovoza koja
je bila topla kao rijetko kada, uz poneki novi temperaturni
rekord. Ukupna količina oborina bila je oko prosječnih
vrijednosti, a uočljivija odstupanja zabilježena su samo
ponegdje.
Kakav će biti kraj jeseni, a kakva zima?
Vremenska prognoza za sljedeće mjesece i sezone kaže da će se sve
nastaviti podjednakim ritmom. Prilično je velika vjerojatnost za
iznadprosječno toplo vrijeme, uz povremene više ili manje
izražene oscilacije. Ostvare li se te prognoze, i 2019.
priključit će se najtoplijim godinama u povijesti. I to ne samo u
Hrvatskoj, što je još jedan dokaz da je krajnje vrijeme za
smanjenje našeg djelovanja na svijet koji nas okružuje.