PREZENTIRANI POTENCIJALI MEĐIMURJA Na konferenciji ‘Turizam i urbanizam’ obilježen Svjetski dan turizma

- Mi na kontinentu, koji nemamo more, turizam razvijamo kroz promociju identiteta, povijesti, kulture i prirodne baštine - rekao je župan Posavec na Viru

Svojevrsna prekretnica u povijesti turizma u svijetu je 27. rujna 1970. godine kada je usvojen Statut UNWTO-a (United Nations World Tourism Organizaton) te se taj datum obilježava kao Svjetski dan turizma. U Hrvatskoj je to uvod u tjedan u kojem je glavna tema “Turizam 365” koji se već provodi u Međimurju, a tom prigodom predsjednik Turističke zajednice i župan Međimurske županije Matija Posavec sudjelovao je na konferenciji u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista, pod nazivom “Turizam i urbanizam“.

Svojevrsno finale hrvatskog turizma odvijati će se na Danima hrvatskog turizma gdje će se dodijeliti nagrada za najbolje destinacije koje su svojim radom i rezultatima zaslužili priznanje, a u čijoj je konkurenciji i Međimurje.

Turizam kao jedna od najvažnijih i ključnih gospodarskih grana u Hrvatskoj, prepuna je potencijala, a povezivanjem regija, spajanjem plave i zelene Hrvatske, povezivanje cestovne, željezničke i morske infrastrukture, dugoročno planiranje i pravilno upravljanje prostorom, resursima i ljudima, ciljevi su hrvatskog turizma, a čiji su najvrijedniji ambasadori ljudi. Predstavnici lokalne i regionalne samouprave spona su između krajnjeg korisnika, proizvođača, potrošača i predstavnika Vlade Republike Hrvatske koji kreiraju političku i zakonodavnu vlast.

U zanimljivoj panel diskusiji “Razvoj turizma putem kapitalnih ulaganja u infrastrukturu” raspravljali su načelnik općine Vir Kristijan Kapović, pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Sanja Jerković, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH Josip Bilaver, ravnatelj županijske lučke uprave Zadar Davor Škibola, dekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Mlinarić i župan Međimurske županije Matija Posavec, koji je naglasio kako se svaka peta kuna zaradi se upravo u turizmu, što dovoljno govori o tome koliko je ovaj sektor važan, a jedan od primjera dobre prakse je i Međimurska županija koja provodi turizam u 365 dana.

– Za nas na kontinentu, koji nemamo more, turizam razvijamo kroz promociju identiteta, povijesti, kulture i prirodne baštine. Projekti poput revitalizacije Starog grada Zrinskih, izgradnja multimedijalnih interpretacijskih centara za prirodnu i kulturnu baštinu, ulaganje u cikloturizam, vidikovce u gornjem i donjem Međimurju te činjenica da smo nositelji titule europske destinacije izvrsnosti u enogastronomiji i članica UNWTO-a, kao i brojne atraktivne manifestacije diljem Međimurja, stavlja nas u konkurenciju top destinacije u kategoriji kontinentalnog turizma.

Prepoznati smo kao ciklo destinacija, donijeli smo strateški marketing plan turizma koji provodimo. Neki od strateških ciljeva razvoja turizma Međimurske županije su enogastronomija, turizam kroz sva četiri godišnja doba, zdravstveni turizam i kreativni turizam. Imamo bogatu povijest, manifestacije za različite dobne skupine, a brojni novi projekti zasigurno će privući i neke nove goste. Međimurska županija želi biti održiva turistička destinacija, to pokazuje statistika, ali i sve što radimo – rekao je.

Hrvatsku treba decentralizirati jer, složili su se panelisti, nitko u Zagrebu ne može znati što se zaista događa u cijeloj zemlji ako ne izađe na teren. Kvalitetniji proizvod možemo ponuditi povezivanjem regija, tim više što smo članica EU. Nedostaje nam integrirani pristup koji donosi sinergiju.

– Danas se mnogo govori o održivom razvoju hrvatskog turizma. U srpnju prošle godine rekli su mi da moram stati, a ove su me skoro smijenili zbog malo gostiju. Pitanje je što sada i kako dalje, treba li dalje graditi, žele li turisti vile s bazenom udaljene od mora, apartmane, hotele, kampove… To su pitanja o kojima trebamo razgovarati, trebamo jasno reći u kojem smjeru moramo ići. Postoje različite želje i pritisci, ali i pitanja gdje smo s infrastrukturnim, pomorskim i zračnim prometom, autocestama…

Već ovog ljeta ponuda je bila veća nego potražnja, na što sam upozoravao, govorio o limitima u sezoni, a preko cijele godine prestrojavamo se na kontinent i pričamo o cjelogodišnjem, odnosno 365 turizmu. Prema istraživanjima, limit bi bio 20 milijuna turista, a ove će ih godine biti 19,5 do 20 milijuna. Prostora ima za napredak i razvoj, no sada struka mora reći kako dalje i što turisti žele. Osnovne stvari su održivost sustava i pitanje radne snage, na to smo usredotočeni – istaknuo je ministar turizma Vlade Republike Hrvatske Gari Cappelli.

Sadašnjost i budućnost hrvatskog turizma gradi se iz dana u dan.

– Razvijanje ciklo turizma, kongresnog turizma, mikrospecijalizacija turizma, zdravstveni turizam je budućnost, a svaka regija u Hrvatskoj ima ponešto od toga – nadovezala se pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Sanja Jerković.  

Promet je jedna od najvažnijih poveznica u spajanju destinacija diljem Hrvatske. Što se tiče kapitalnih projekata u prometu, na povećanje broja turista i dostupnost tržišta utjecao je razvoj prometne mreže i infrastrukture.

– Veliki je broj kapitalnih ulaganja. Povukli smo EU sredstva, a dotaknuo se i pitanja željeznica za što spremaju velika ulaganja, tim više što je to najzapušteniji dio hrvatskog prometa. Imamo spremne projekte s građevinskim dozvolama, jedino su im potrebna sredstva, a u planu je kupnja novih vlakova te obnova kolodvora i pruga u koju je uključeno i Međimurje – istaknuo je to Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH.

Struka i specijalisti danas nisu dovoljno prisutni i uvažavani, smatra Tomislav Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti, koji je pritom istaknuo da je infrastruktura temeljna za turizam.

– Nema sinkroniziranog razvoja prometa jer smo riješili autoceste, zračne luke trenutno rješavamo, a željeznica je doista devastirana. Strategiju smo donijeli, ali je ne provodimo. Drugi problem je prometu u našim urbanim sredinama; pred Zagrebom su veliki izazovi jer puno toga nije riješeno, a probleme imaju i Rijeka, Osijek i Split. U Splitu žele maknuti željeznicu iz centra umjesto da se razmišlja o tome da u centru postoji zračna luka, željeznica i trajektna luka – naveo je Mlinarić.

– Turizam čini 20% hrvatskog BDP-a, svake godine raste broj smještajnih kapaciteta diljem Hrvatske, ponuda je raznolika, raste potražnja u smještajnim kapacitetima koje imaju 5 zvjezdica, svaki dio Hrvatske je interesantan i konkurentan, a na nama je da damo ono najbolje što svatko ima – zaključio je župan Posavec koji je nadodao da je ponosan što je upravo Međimurje članica UNWTO-a koja je odabrala Međimursku županiju kao primjer dobre prakse u primjeni tehnoloških inovacija u interpretaciji prirodne i kulturne baštine te kao članice mreže za gastronomiju, prilikom 64. sastanka Komisije za Europu, Ujedinjenih naroda Svjetske turističke organizacije (UNWTO) koja se održala u svibnju u Zagrebu, a u čijem su članstvu i brojne druge države kojima je hrvatski turizam zanimljiv za zajedničku suradnju, posjećivanje i ulaganje što je najbitnije u današnjem globalnom turizmu.