To je pokazalo istraživanje Ekonomskog instituta na uzorku od 21.000 ljudi iz regije o kupnji ilegalnih duhanskih proizvoda
Osamdeset i osam tisuća pušača u Hrvatskoj duhanske proizvode,
prije svega rezani duhan, kupuje na crno, najčešće od prijatelja
i znanaca. Zagrebački Ekonomski institut proveo je istraživanje
“Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i
stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg”, na
uzorku od čak 21 tisuću ljudi iz Hrvatske, Slovenije, BiH,
Srbije, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
U svakoj zemlji anketirano je 3000 građana. Rezultati
istraživanja ne idu u prilog prijedlogu našeg ministra zdravstva
da cijena cigareta treba biti prosječnih 50 kuna jer bi to samo
povećalo kupnju cigareta na crno i još više smanjilo porezne
prihode. Ekonomski institut navodi da je potrošnja duhana
izuzetno cjenovno osjetljiva jer bi više od polovine ispitanika u
regiji smanjilo potrošnju ilegalno kupljenih cigareta i rezanog
duhana kad bi se njihova cijena na legalnom tržištu smanjila i
postala jednaka onoj na ilegalnom tržištu.
Očito je da rješenje za smanjenje broja pušača, a Hrvati prema
nizu istraživanja s oko trećinom pušača prednjače u EU što
uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, treba tražiti u
preventivnim i drugim zdravstvenim programima da se riješi
problem ove ovisnosti, a ne u poskupljenju cigareta.
U Hrvatskoj se 7,6% pušača snabdijeva na sivom tržištu, što je
ispod regionalnog prosjeka od 11%. Dok u Hrvatskoj 88 tisuća
građana kupuje rezani duhan i cigarete na crno, u cijeloj regiji
takvih je pušača 581 tisuća, procjenjuje Ekonomski institut na
temelju ovog istraživanja. U Hrvatskoj pušači najviše vole
kupovati rezani duhan koji čini 89% sivog tržišta, slično kao i u
Sjevernoj Makedoniji, dok ostale zemlje regije češće kupuju
cigarete ilegalno. Šest od deset pušača koji kupuju na sivom
tržištu u regiji kupuje duhanske proizvode od uličnih
preprodavača. Pušači iz Hrvatske i Slovenije radije kupuju od
prijatelja i poznanika.
U Hrvatskoj se dostupnost cigareta smanjila, no dostupnost
rezanog duhana na sivom tržištu se povećala. Dvije trećine pušača
kažu da bi ih na prestanak kupnje na sivom tržištu mogao
potaknuti bolji standard. Veće kazne za ilegalnu kupnju potakle
bi tek 5% pušača da prestanu s njom. Osam od deset pušača kupaca
na sivom tržištu navodi bolju cijenu kao glavni razlog ilegalne
kupnje. Više od polovine svih građana u regiji drži da su cijene
cigareta na legalnom tržištu previsoke. Opće mišljenje o cijenama
legalno prodavanih cigareta i rezanog duhana ne podržava daljnje
povećanje cijena, navodi Ekonomski institut.
Cijene cigareta u regiji su niže od prosjeka EU, no u Sloveniji
je cijena deset kutija jednog brenda cigareta 40 eura, u
Hrvatskoj 36 eura, a u Srbiji te BiH 26 eura. Cigarete iz
ilegalno kupljenog rezanog duhana deset su puta jeftinije od
tvornički proizvedenih koje se legalno prodaju u Hrvatskoj.
Procjene na temelju ovog istraživanja pokazuju da se godišnje
izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda zbog
krijumčarenja duhana u regiji. Samo u Hrvatskoj godišnje
izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura, pri čemu se
čak polovina prihoda gubi zbog prekogranične kupnje duhanskih
proizvoda u Srbiji i BiH.