- Normalno je da ćeš dobiti viši iznos ako imaš više prekovremenih, ali i to do jednog limita jer svako dežurstvo iznad pet mjesečno "pojede” porez - kaže dr. Renata Čulinović Čaić
U četiri godine Velika Britanija zaradila je uvozom
kvalificiranih zdravstvenih radnika više od tri milijarde funti.
Izračunali su na Otoku da su oko polovice tog iznosa u proračun
unijeli porezi na iste te plaće, a da su drugu polovicu zaradili
jer nisu ulagali u obrazovanje i edukaciju medicinskog kadra koji
im je takoreći pao s neba. Stoga ne čudi da je, da bi zadržali
svoje liječnike u čije su znanje ulagali, niz europskih država,
posebice posljednjih godina, povećavao plaće liječnicima i
medicinskim sestrama.
Posljednji je primjer tomu rumunjski zdravstveni sustav gdje je,
prema napisima medija, primjerice liječniku u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti plaća novim zakonom udvostručena na gotovo
dvije tisuće eura. Povećane su plaće svim liječnicima i
medicinskim sestrama u javnom sustavu rumunjskog zdravstva. Isto
su to proljetos napravili i Česi gdje je u posljednjih pet godina
tamošnjim liječnicima plaća u prosjeku rasla 43 posto, a sestrama
32 posto. U usporedbi s prosječnom plaćom, liječnici u Češkoj
imaju oko 24 tisuće kuna plaću što je 143 posto više od prosječne
plaće radnika u toj zemlji, objavljivali su prije iz njihova
Ministarstva zdravstva. Kod nas su ti iznosi bitno drukčiji, ali
treba uzeti u obzir da je riječ o prosjeku plaća i o plaćama u
sustavu koji u svakoj državi ima svoje specifičnosti.
Usporedba po jednakom sustavu
No, prema podacima Ministarstva zdravstva, prosječna plaća
kirurga u Hrvatskoj, koji nema voditeljsku funkciju, iznosi
12.115 kuna, uz tri dežurstva taj iznos raste za još oko dvije
tisuće kuna. Liječnik internist pak sa tri dežurstva mjesečno
zaradi 13.302 kune neto plaću, a specijalizant bez dežurstava
7905 kuna. Ti su iznosi, dakle, prosjek plaća navedenih
kategorija zaposlenih u zdravstvu gdje je, mora se jasno
istaknuti, niz dodataka na uvjete rada koji čine razlike u
plaćama kako liječnika tako i medicinskih sestara.
Izvor: Večernji list
Prema izračunu Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS), osnovna
plaća za 40 sati rada tjedno mladog liječnika koji je tek počeo
raditi u nas je 5890 kuna, a nakon pet godina staža i polaganja
specijalističkog ispita 7635 kuna. Subspecijalist s deset godina
staža, nadalje, ima u prosjeku 8700 kuna, a kolega iste stručne
spreme uz 30 godina radnog staža ima 600 kuna više, izračunali su
u HLS-u. Razlike između ovih podataka dr. Renata
Čulinović Čaić, predsjednice HLS-a, moguće su u
prekovremenim satima, na temelju kojih višom iziđe i neto
plaća.
– Mi smo izračunali prosjek neto plaće za redovno radno vrijeme
od 40 sati tjedno. Ne možemo uspoređivati plaću ako na sudu rade
osam sati dnevno i moju kada radim 24 sata dnevno, kako ćemo to
usporediti? Plaće treba usporediti po jednakom sustavu. Normalno
je da ćeš dobiti viši iznos ako imaš više prekovremenih, ali i to
do jednog limita jer svako dežurstvo iznad pet mjesečno “pojede”
porez – govori dr. Čulinović Čaić napominjući kako su
reprezentativni sindikati s ministrom zdravstva prof.dr.sc.
Milanom Kujundžićem parafirali povećanja za dodatke na uvjete
rada, a ne povećanje plaće.
Kako kaže, ljudi u zdravstvu imaju različite dodatke na uvjete
rada što je dosta detaljno razrađeno jer nije isto pregledavati u
ambulanti ili stajati osam sati za operacijskim stolom.
Liječnički sindikat, podsjetimo, zakonski nije dobio
reprezentativnost te u aktualnim pregovorima sudjeluje u smislu
savjetnika. Hoće li se to nastaviti odlučit će nakon idućeg
sastanka zakazanog za petak, a ono od čega liječnici ne odustaju,
neovisno o rezultatima pregovora, jest poseban zakon o njihovim
plaćama po uzoru na suce.
Ispravljanje diskriminacije
– Kad su suci tražili poseban zakon o svojim plaćama,
obrazloženje im je bilo da traže da se zbog manjka kadra njihove
plaće dogovaraju izravno s Vladom. Mi imamo isti takav argument i
sve što su tražili suci možemo i mi s punim pravom jer stvarno
nas neće imati tko liječiti. Hrvatski liječnički sindikat pokazao
je dobru volju da se zajedno sa svima dogovaramo za plaće u
zdravstvu, no o savjetniku u pregovorima odlučit ćemo na glavnom
odboru Sindikata i odlučiti hoćemo li nastaviti u tome
sudjelovati jer je očito da našu reprezentativnost nitko ne želi
rješavati – poručuje dr. Čulinović Čaić.
Zahtjev za takvim rješenjem liječničkih plaća prije su već
ponovili i iz Hrvatske liječničke komore te liječnici u Hrvatskoj
očigledno idu u, da tako kažemo, ujedinjenu i konkretnu aktivnost
s jasnim zahtjevom da im se plaće urede poput sudačkog, posebnim
zakonom. Čini se da će tako ostati i nakon idućeg sastanka u
Ministarstvu zdravstva u petak jer štogod sindikati u zdravstvu
tada dogovorili liječnici evidentno dvoje ostati u ovakvom svojem
statusu u kolektivnom pregovaranju. Alternativa koja se spominje
jest donošenje Vladine uredbe da im se prizna reprezentativnost
do 15. rujna kako se ne bi moralo dalje odugovlačiti sa zakonskim
izmjenama koje su sto puta najavljene i nikad
napravljene.
– Odlučimo li povlačiti suglasnost za rad dulji od 48 sati vidjet
ćemo kako će se igdje moći organizirati služba i pružiti
zdravstvena zaštita ako mi doista počnemo raditi onoliko koliko
nam zakon dopušta da radimo. To je onda gotovo, u subotu i
nedjelju više neće imati tko dežurati – napominje dr. Čulinović
Čaić.
– Kako objasniti dodatak od 20 posto intervencijskog kirurga i
medicinske sestre ili tehničara i dodatak od 25 posto inženjera
radiologije s kojim rade u timu u istoj angiosali pod rendgenskim
snopom zračenja. Zašto magistar farmacije prima dodatak od 16
posto u centralnoj pripremi citostatika, a farmaceutski tehničar
za isti taj rad dodatak od 25 posto? – pitali su u svojem
priopćenju iz Sindikata Rebra.
Liječnici primarne zaštite isplaćuju plaću sebi i
sestri
Posebna su priča liječnici primarne zdravstvene zaštite budući da
su u tom dijelu zdravstva u nas liječnici koji rade pod kapom
domova zdravlja i imaju, da tako kažemo, državnu plaću i
liječnici koncesionari koji imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za
zdravstveno osiguranje. Prema dostupnim podacima, u prosjeku je
takozvana glavarina toj kategoriji ordinacija (nekoć
koncesionarima) u prosjeku između 35 i 40 tisuća kn mjesečno od
kojih liječnik isplaćuje plaću i sebi i medicinskoj
sestri.
Treba napomenuti da liječnici koji vode ordinacije primarne
nemaju obvezu sebi isplaćivati plaću tako da je nemoguće
izračunati prosjek plaće u tom dijelu zdravstva u nas jer si
teoretski može isplaćivati i minimalni dohodak. Također, često se
zaboravlja na liječnike zaposlene u službama Zavoda za javno
zdravstvo i sl. U toj kategoriji prosječna plaća liječnika s 20
godina radnog staža je 9600 kuna.