Čakovec je, iza Siska, grad s drugim najvećim postotkom blokiranih u Hrvatskoj
Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju lipnja ove
godine u blokadi su bila 256.322 građana, njihov je dug iznosio
16,6 milijardi kuna, a najviše dužnika bilo je u Zagrebu, njih
53.045, s dugom od 4,8 milijardi kuna.
Na kraju lipnja bilo je blokirano 9,87 posto radno sposobnog
stanovništva glavnog grada Hrvatske. U Splitsko-dalmatinskoj
županiji bilo je blokirano 23.149 građana s dugom većim od 1,4
milijarde kuna, pri čemu je udio blokiranih građana u broju radno
sposobnog stanovništva iznosio 7,6 posto.
U Zagrebačkoj županiji zadnjeg dana lipnja blokadu računa imalo
je 20.409 građana, s dugom većim od 1,65 milijardi kuna, što čini
9,5-postotni udjel u broju radno sposobnog stanovništva.
Najmanje blokiranih, njih 2.399, imala je Ličko-senjska županija.
Njihov dug iznosio je 120,1 milijun kuna, a njihov udio u radno
sposobnom stanovništvu županije 7,63 posto.
U odnosu na ukupan broj stanovnika županije najviše je blokiranih
građana u Sisačko-moslavačkoj županiji, 7,40 posto i
Koprivničko-križevačkoj, 6,88 posto, a te su dvije županije na
vrhu i prema kriteriju broja blokiranih u odnosu na radno
sposobno stanovništvo – Sisačko-moslavačka 11,22 posto, a
Koprivničko-križevačka 10,34 posto.
Nadalje, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Sisak predvode listu od
25 gradova s najvećim brojem blokiranih građana. U Zagrebu ih je
bilo 53.045, u Splitu 9.414, u Rijeci 8.207, u Osijeku 6.556, a u
Sisku 4.134.
Na dnu te liste su Križevci s 1.643 blokiranih, Đakovo s 1.625
blokiranih i Kutina s 1.558 blokiranih.
Međutim, prema broju blokiranih građana u odnosu na broj
stanovnika izdvajaju se Sisak s 8,65 posto, Čakovec s 8,42 posto,
Križevci s 7,78 posto, Petrinja sa 7,66 posto, Bjelovar sa 7,17
posto i Zaprešić sa 7,12 posto blokiranih građana.
Prema prosječnom iznosu duga, najviše su blokirani građani Velike
Gorice, čiji prosječan dug iznosi 168 tisuća kuna. Slijede
građani Našica s dugom od 104 tisuće kuna te Poreča s dugom od
101 tisuću kuna.
Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje
problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o
otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21.
srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po
osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju
zakonske uvjete.
Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim
sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018.,
automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje
koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za
plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu
naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u
Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest
mjeseci.
Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi
ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz
Fine.