Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije
Ljetni je upisni rok na fakultete iza nas, a sveučilišta javljaju
da je bio uspješan za 24 tisuće maturanata koji su dobili indeks
sa svojim imenom. No, to je tek prvi upisni val. Do jeseni
Hrvatska bi mogla dobiti ukupno 60 tisuća brucoša – koliko
studenata upisuje prvu godinu fakulteta, visoke škole ili
veleučilišta.
Broj studenata na prvoj godini odgovara broju jedne i pol
generacije rođenih, što znači da su mnogi među upisanima u prvu
godinu i ponavljači s proteklih godina. Hrvatska ima oko 160
tisuća studenata, i to 115 tisuća redovitih i 45 tisuća
izvanrednih, što je solidan broj u odnosu na broj
stanovnika.
Plaća 60 posto veća, ali…
No, slika se bitno mijenja kada se gleda uspjeh. Od 60.000
studenata upisanih na prvu godinu studija do diplome, bilo
dodiplomskog (bachelor, koji traje tri ili četiri godine, odnosno
dvogodišnje visoke škole) ili master studija dogura tek 33 tisuće
studenata – gotovo svaki drugi upisani na prvu godinu. Upravo
zbog niske prolaznosti Hrvatska se sunovratila među zemlje s
malim brojem visokoobrazovanih građana – svega 28 od stotinu
osoba u dobi od 30 do 34 godine, za razliku od prosječnog broja u
EU od 40 visokoobrazovanih.
Diploma nekog fakulteta ili stručnog studija donosi približno 60
posto veću plaću od svjedodžbe srednje škole, no na neuređenim
tržištima, gdje upisna politika ide šumom, a potrebe tržišta
drumom, česta su i dugotrajna čekanja. Trenutačno se na hrvatskoj
burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog
fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba
koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili
visoke škole.
Nimalo ne čudi što je na jesenskom upisnom roku ostalo najviše
mjesta na pravnim i ekonomskim fakultetima jer većinu
nezaposlenih s fakultetskom diplomom čine ekonomisti – kojih je
na burzi oko 2300, tisuću je nezaposlenih pravnika, oko tisuću i
pol nastavnika središnjih škola te oko 900 učitelja osnovnih
škola. Ekonomisti raznih usmjerenja dominiraju i među
nezaposlenima s diplomom stručnog studija, visoke škole ili prvog
stupnja fakulteta te ih je također više od dvije tisuće.
Jedan od razloga što je na burzi rada tako puno ekonomista jest i
taj što se ekonomija studira na državnim, ali i privatnim visokim
učilištima. Privatne visoke škole godišnje upisuju oko pet tisuća
studenata, privatna veleučilišta oko šest tisuća te privatna
sveučilišta nešto manje od tri tisuće – ukupno oko 14 tisuća. Na
privatnim se studijima školuje oko 9 posto studenata, no većinom
na raznim ekonomskim smjerovima jer je njih najlakše
osnovati.
Prekobrojni društvenjaci
Posljednjih godina velika je navala i na studije koji obrazuju
fizioterapeute, a trenutačno je među nezaposlenima 15 osoba s
fakultetskom diplomom fizioterapeuta te 378 osoba fizioterapeuta
s diplomom veleučilišta ili više škole. Među trenutačno
nezaposlenima s višom ili visokom stručnom spremom njih 80 posto
je na burzi rada do godine dana, s tim da ih oko 40 posto čeka na
posao do tri mjeseca.
No, na burzi ima i oko 900 fakultetski obrazovanih koji su bez
posla pet, osam pa i više godina. Brojnost nezaposlenih s
fakultetskom diplomom dosta govori i o stanju ekonomije, pa je
tako na burzi rada 510 nezaposlenih agronoma, 251 kemijski
inženjer, 230 inženjera prometa, no i 196 inženjera strojarstva,
142 inženjera građevine, 135 inženjera elektrotehnike te 116
arhitekata. Društvene znanosti imaju još lošiju sliku – bez posla
je 235 sociologa, 258 filozofa, 157 psihologa, 194 novinara, 106
socijalnih radnika i 118 prevoditelja.